Neke općine uopće nemaju odvajanja otpada, a neke na sjeverozapadu zemlje su na izvrsnih 70% odvojenog i prikupljenog otpada. Treba se podsjetiti da je pred Hrvatskom do 2035. cilj 65% odvojenog prikupljanja i samo 10% odlaganja na odlagališta, što neće biti lako a ni brzo postići, koliko god nam je startna pozicija loša. Problem je što su pomaci spori a politika ne potiče sustavno rješavanje problema - od izbjegavanja otpada do njegovog odvojenog prikupljanja, selekcije, energetske i druge oporabe i odlaganja.
Sonja Polonijo iz Udruge gradova dobro je sumirala problem rekavši da nam nedostaje vizije a pristup nije zaokružen nego parcijalan s tim da smo "podložni urbanim mitovima i legendama" kao što je ona da će odvajanjem otpada računi građana biti smanjeni, iako je evidentno da velik sustav i više košta. Savjetnica u gradu Zagrebu Mirka Jozić, bivša prva dama Grada za gospodarstvo i zaštitu okoliša istaknula je da je grad Zagreb dobio lokacijsku dozvolu za izgradnju sortirnice otpada na Žitnjaku, kao i lokacijsku dozvolu za kompostirnicu koja bi se trebala graditi u Novskoj.
Zagreb - grad slučaj
Napravljena je i studija izvodivosti gospodarenja s otpadom za Grad Zagreb, koja predviđa izgradnju energane na gorivo iz otpada i otpadnog mulja iz pročistača voda kapaciteta 180.000 tona. Izostanak sudjelovanja aktualne zagrebačke vlasti na konferenciji, kao i viših predstavnika resornog ministarstva pokazao je da politika ili ne zna kamo ide ili svoje odluke i razmišljanja nije spremna podijeliti s javnosti.
Struka izražava bojazan da će nova zagrebačka vlast opet praviti izmjene oko lokacije za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom u Resniku, kao što je svojedobno politički izbačena lokacija Brezovice. Taj potez vratio bi glavni grad Hrvatske, koji se navodno trenutno sprema balirati smeće, ne bi li nekako popravio stanje na Jakuševcu, nekoliko godina unatrag, što bi bila prava katastrofa.
"Zagreb je i ranije a i sada patio zbog populizma i politikantstva, to smo vidjeli prije a bojim se da to imamo i sada. Lokacija za Centar opet se izbjegavala u predizbornoj kampanji", rekla je bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy, koja nije protiv energane na otpad ali smatra da je postrojenje od 180.000 t predimenzionirano, kao što su i dosadašnji CGO-i. Bivši ministar Slaven Dobrović lokalnim samoupravama je savjetovao da ne gube vrijeme i da rade na vlastitom malo sustavu lokalnog prikupljanja otpada.
Centri za gospodarenje otpadom Marišćina i Kaštijun od sudionika konferencije ocijenjeni su pozitivno, uz sve ograde da je riječ o sada već starijoj tehnologiji i pogreškama pri urbanističkom planiranju. Političari Zlatko Komadina i Tulio Demetlika iz Istre pozvali su Vladu da donese političku odluku o gradnji energana na otpad, jer je problem zbrinjavanja goriva iz otpada iznimno velik i skup i ne može se rješavati dotacijama iz Fonda za zaštitu okoliša kao što je sada.
