Naime, studije pokazuju da će većina europskim država morati udvostručiti opskrbu energijom u vrlo kratkom razdoblju kako bi išle u korak s potražnjom, ali pri tom se mora voditi briga o klimi i zaštiti okoliša.
Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj je udio obnovljivih izvora u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije u 2011. iznosio je 15,4%, dok je 2012. iznosio 16,8%. Cilj je da do 2020. taj postotak iznosi 20% . Kad je riječ o Hrvatskoj, velika prilika u razvoju obnovljivih izvora energije se nalazi u šumarstvu i poljoprivredi – odnosno korištenju biomase i biogoriva u proizvodnji energije, što može postati generator razvoja ruralnih krajeva.
„Hrvatska se nalazi na putu većih prilika, izazova i prosperiteta kad govorimo o 'zelenoj' ekonomiji i 'zelenim' radnim mjestima. Vidimo da naše društvo postaje sve svjesnije važnosti pitanja okoliša. Jasno je da imamo još puno posla kad je riječ o širenju poruke da 'zelena' radna mjesta mogu biti dio rješenja gospodarskih problema s kojima se nosimo. Polako, ali sigurno, u Hrvatskoj prirodu počinjemo shvaćati kao vrijedan resurs koji može biti uključen u održivi razvoj i postati važan dio u kreiranju ekonomskog rasta“, kazao je Zmajlović.
WWF:Populacije divljih životinja u 40 godina smanjile se za više od polovice
Izvještaj pokazuje da svih 27 država članica EU živi iznad mogućnosti jednog planeta
