Zarobljavanje ugljičnog dioksida poljoprivredom

Autor: N.D. Objavljeno: 15.09.2021. 🕜 13:27 Lokacija: Biograd na Moru

Pilot projekt volonterskog tržišta ugljičnog dioksida u Hrvatskoj i Italiji

 „Zeleno tržište i dobrovoljno tržište ugljika – GECO2“ naziv je radionice koja se danas održala za gospodarstvenike s promocijom pohrane ugljika u poljoprivrednoj proizvodnji, na korist gospodarstvu i zainteresiranim poljoprivrednicima. Svrha radionice bila je da se privrednici informiraju o aktivnostima koje proizvode ili smanjuju ispuštanje ugljičnog dioksida u atmosferu te koja je buduća cijena emisije stakleničkih plinova. 

Ovo je pilot projekt kojim pokušavamo uspostaviti volontersko tržište ugljičnog dioksida. Svi smo svjesni klimatskih promjena i moramo raditi na očuvanju naše Zemlje za budućnost. Od tuda je i krenula ideja projekta i „zarobljavanja“ CO2 u poljoprivredi. Kalkulatorima u sklopu projekta izračunavamo početnu količinu CO2 koju svaki poljoprivrednik može „zarobiti“ i koliki potencijal za to „zarobljavanje“ imaju na svojim poljoprivrednim površinama. Uz stručne preporuke i savjete u proizvodnji, „zarobljavaju“ CO2, koji zatim stavljaju na tržište i na njemu zarađuju", objasnila je zamjenica ravnateljica AGRRA-e i voditeljica projekta Ivana Dević

Plaćena pohrana ugljika 

Ivan Vrdoljak iz tvrtke Alcina, konzultanata na projektu, istaknuo je kako oni koji obrađuju zemlju mogu spremiti i do 20 tona CO2 po hektaru. Istraživanja su pokazala da neke biljke to rade brže, efikasnije i u većim količinama od ostalih, pa  sada educiramo poljoprivrednike koje biljke trebaju saditi i na koji način ih obrađivati kako bi povećali „zarobljavanje“ CO2. Na taj će način moći sebi osigurati veće količine koje će moći staviti na burzu ugljika. Svaki poljoprivrednik uključen u projekt dobiti će analizu svog gospodarstva s izračunom koliko sada „zarobljavaju“ CO2 i koliko ga mogu „zarobiti“.


GECO2 projekt namjerava intervenirati kroz multilateralni pristup na način da oporavi sposobnost i poveća prilagodljivost na klimatske promjene na način da uspostavi regionalni sustav za monitoring, koji prikuplja podatke o otpornosti, emisijama i apsorpciji stakleničkih plinova uvodeći te promovirajući inovativne politike i tehnike za prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena. Partneri na projektu su Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije te Dubrovačko-neretvanska županija, zajedno s talijanskim regijama Molise i Marche te Centrom za agronomiju iz Barija.

TAGOVI