U tvornicama diljem svijeta razne poslove obavlja više od 2,4 milijuna industrijskih robota. Prema podacima Međunarodnog udruženja za robotiku (IFR), u 2018. globalne instalacije uvećane su za oko 422 000 robota, što je za šest posto više u odnosu na godinu prije. 

Ukupna vrijednost tih projekata je premašila 16,5 milijardi dolara, bez softvera i raznih perifernih uređaja. 

Najviše, čak 74 posto novih robotskih instalacija otpada na pet država - Kinu, Japan, SAD, Koreju i Njemačku. 


Tehnološki razvoj 

Digitalizacija, robotika i automatizacija, ali i umjetna inteligencija, tehnologija lanca blokova (Blockchain), prikupljanje i analiza velikih količina podataka (Big Data), internet stvari (IoT), računalstvo u oblaku, proširena stvarnost i strojno učenje svakoga dana u svakom pogledu sve više grabe prema naprijed. 

Stoga, države i društva trebaju širom otvoriti vrata snažnijem tehnološkom razvoju, jer je on uvjet onog ekonomskog. Tko to ne učini, sasvim sigurno gubi sraz u globalnoj utrci s konkurentnošću i, na koncu, s industrijom 4.0.   

Neumoljiva statistika otkriva kako na 10 000 zaposlenika u Hrvatskoj dolazi tek oko 20 robota. U Sloveniji ih je otprilike 140, u Njemačkoj više od 300, a u Japanu čak 400 na 10 000 zaposlenih. 


Iznad industrijskih prosjeka 

Unatoč ovom, slobodno se može reći, gospodarskom problemu, u Hrvatskoj postoje primjeri kojima u leđa gleda Europa, ali i svijet. Međutim, oni su mahom rezultat tvrdoglave upornosti i maštovitosti gdjekojeg tehnološkog zanesenjaka ili, pak, nekolicine stručnjaka koji su zajedničkim snagama stvorili inovativan i globalno konkurentan proizvod ili uslugu. 

Osim uspješnih hrvatskih priča koje nadilaze industrijske prosjeke, ono što bi Hrvatskoj trebalo biti pri ruci kako ne bi prespavala industriju 4.0 svakako je veća razina ulaganja u istraživanje i razvoj te što 'šareniji' izvor financiranja inovativnih projekata. 

Također, potrebno je postići bolju razinu suradnje između gospodarstva, akademske zajednice i države kako bi se pokušalo zainteresirati mlade za (visoko)stručno obrazovanje i, naravno, odgovarajućim mjerama zadržati ih kod kuće. 

U protivnom, tko će digitalno transformirati Hrvatsku?

 

Predviđanje tržišnih kretanja 

Odgovore na ovo, ali i mnoga druga pitanja kao što su kako bolje pripremiti društvo za budućnost, kojim proizvodima i rješenjima je moguće optimizirati poslovanje i, među ostalim, koje su industrije plodno tlo za digitalnu transformaciju i ove godine daje Hrvatska 4.0 – Konferencija o novim tehnologijama, robotizaciji i automatizaciji u industriji i zgradarstvu koja se održava 20. i 21. ožujka u hotelu 'Antunović' u Zagrebu

Uz primjere dobre prakse i stručna predavanja o aktualnim kretanjima u industriji te predstavljanje novih proizvoda i rješenja, u algoritam ovogodišnjeg dvodnevnog stručnog skupa upisano je i tržište rada. On će, baš poput umjetne inteligencije, pokušati pomoći u predviđanju određenih trendova kako bi znanost, obrazovanje, gospodarstvo i država iznjedrili prijedloge rješenja koji će pridonijeti boljem položaju inženjera u Hrvatskoj.