Državni tajnik za energetiku Ante Čikotić u emisiji Poligraf Hrvatskog radija govorio je o problemu financiranja obnovljivih izvora energije te je naglasio da nova vlast neće napraviti pogreške prethodnika, koji su "bez financijskih, pravnih i ekonomskih analiza donosili štetne odluke". "Želimo da od obnovljivih izvora energije koristi imaju građani i energetske zadruge, a ne da se novac slijeva u džepove pojedinaca koji su blagoslovljeni od politike", kazao je Čikotić, najavivši rad na novoj energetskoj strategiji za koju će biti napravljene detaljne podloge i analize. Cijena električne energije ne bi zbog OIE trebala rasti, kazao je Čikotić, a resorno ministarstvo traži modalitete kako da to postigne. Kolika bi bila naknada za OIE koje će plaćati potrošači, još nije moguće reći jer analize su u toku, a odluka će biti donesena brzo, obećao je. "Negdje trebamo pronaći milijardu kuna. Ne želimo da se to prelije na HEP koji ima golem potencijal u razvoju, niti na građane. Moramo biti fleksibilni. Uvažavamo rad i napor opskrbljivača, njihovim dolaskom na tržište cijene struje su pale. Prethodne vlade nisu napravile nikakve projekcije ni analize, mi nećemo tako donositi svoje odluke", rekao je državni tajnik. 
Bivši ministar gospodarstva Tomislav Panenić optužio je bivše garniture u MINGO-u i MGIPU da su pogodovali vjetroenergetskim projektima izdajući im dozvole, a Čikotić je kazao da je njihova analiza pokazala da je u tome "cijeli sustav upregnut, od Sabora, do regulatora i agencija, HROTE-a i HOPS-a", zbog čega država ima 176 upravnih sporova, tri parnice na Trgovačkom sudu, arbitraže i 719 žalbi. O tome je govorila i bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy, koja je optužila bivšu vladu Zorana Milanovića da je pogodovala pojedinim investitorima povećavši kvotu za prihvat vjetroelektrana čime je "dovela HOPS u težak položaj, pa čak i u opasnost od bankrota zato što mora prihvatiti sve te projekte na mrežu". Holy je pozvala USKOK i DORH da se pozabave postupkom izdavanja suglasnosti za pojedine projekte. Čikotić je na pitanje o privatizaciji HEP-a odgovorio da je njihov cilj "osnažiti HEP da bude regionalni igrač u službi razvoja i rasta gospodarstva u Hrvatskoj", te se neće ići u privatizaciju dijelova HEP-a, koji imaju "golem potencijal, poput HEP ODS-a". Zoran Miliša, direktor RWE Energije je rekao da je dobit opskrbljivača 1 lipa po kWh, marže su male a od početka liberalizacije tržišta cijene su pale čak 30%. U ugovorima za pojedine projekte u OIE zarada je 15%, što je ogroman povrat, istaknuo je Miliša i spomenuo mogućnost da država revalorizira spomenute ugovore, a govorilo se i tome da su neke države to i učinile. Prijetilo se tužbama, no ni jedna do sada nije riješena u korist investitora, rekao je Miliša.