Ivan Čermak, vlasnik Crodux plina namjerava preuzeti zagrebačke pogone Diokija. Dioki je zaprimio pismo namjere u kojem Crodux plin, tvrtka u vlasništvu Ivana Čermaka izražava svoj interes za uspostavom suradnje s Diokijem na Žitnjaku, vezano za proizvodnju polistirena na toj lokaciji, ali i razvoj novih projekata na proizvodnoj lokaciji. "Crodux Plin je upoznat je s tehnološkim i komercijalnim potencijalima proizvodnih pogona Društva, te postoji interes da se u kratkom roku, a odmah po završetku pregovora i potpisivanju ugovora o suradnji, pokrene proizvodnja kako je predviđeno planom operativnog restrukturiranja Društva", stoji u objavi na Zagrebačkoj burzi.

Interes za preuzimanje Diokija u telefonskom razgovoru potvrdio nam je vlasnik Diokija Ivan Čermak. "Naravno da nas zanima Dioki. Pokrenut ćemo proizvodnju polistirena usput, imamo za to stručnjake, pa čak i ljude koji su radili na pokretanju tog pogona, ali to nije naš krajnji cilj. Zanima nas energetika i posao s plinom koji već razvijamo. Ne želim u ovom trenu otvoreno govoriti o svojim planovima jer ih prvo moramo predstaviti vjerovnicima i sve mora proči u predstečajnoj nagodbi, a za to će trebati dva-tri mjeseca", rekao nam je Čermak.

Ugovor s Croduxom u kombinaciji s viješću da će Vlada donijeti uredbu koja će ubrzati postupke predstečajne nagodbe, signal su da bi Dina Petrokemija mogla biti uspješna priča. Ovakav razvoj situacije predstavlja obrat i pozitivan signal za Dioki jer će se time steći uvjeti da se pokrene postupak predstečajne nagodbe i za tu tvrtku i to možda već u ponedjeljak. Isto tako, pismom namjere sazrijeli su uvjeti da 310 zaposlenih u Zagrebu ode na burzu rada. U Diokiju su ranije računali da bi na proizvodnji polistirena čak 100 ljudi moglo zadržati posao, što je objektivno prevelik broj.
Zanimljivo je da se cijeloj priči oko Diokija u zadnji tren pojavio Čermak, i to u trenutku kada je Caliskan odlučio da neće pokretati pogon na Žitnjaku. No, bez održanja tog pogona, Dioki bi vjerojatno završio u stečaju, a u tom slučaju i predstečajna nagodna za Dina Petrokemiju ne bi mogla biti uspješna jer je Dioki vjerovnik Dine.
Čermakov interes za Dioki ne datira od jučer, a planovi su mu svojedobno bili vrlo ambiciozni, ali ne i nelogični. Krajem 2011. godine Ivan Čermak je imao potporu Zagrebačke banke da dođe na čelo Diokija koji je već bio pred bankrotom, no sa tim se nisu složili neki značajni vjerovnici. Sada bi ipak mogao dobiti ono što priželjkuje. Interes Crodux plina za proizvodnju polistirena u Zagrebu sekundaran je, ali mu omogućava ulazak u Dioki. Generalni urbanistički plan Grada Zagreba za Diokijevu lokaciju predviđa samo dvije vrste objekata: energetske objekte i skladišta nafte, pa će Čermakov interes ići za tim. Skladišta nafte na toj lokaciji ima Janaf, pa je manje vjerojatno da je to ono što Čermaka zanima na toj lokaciji. Crodux plin zanimaju potencijali Diokijeve lokacije jer na njoj glavni magistralni plinovod ulazi u Zagreb, a to je najvažnija plinska žila kucavica u gradu. Još dok stanje u Diokiju nije bilo do te mjere dramatično Čermak je želio kupiti zemljište na kojem se nalazi ulaz magistralnog plinovoda, no ponuđena suma vlasniku Robertu Ježiću nije bila atraktivna.
Na toj lokaciji Čermak je priželjkivao gradnju plinske kogeneracije: struju bi isporučivao u mrežu, no kamo sa otpadnom toplinom s obzirom da Diokijevi pogoni ne rade? I za to postoji rješenje: otpadna toplina mogla bi poslužiti za prodaju u postojeći toplinarski sustav. Cijena toplinske energije upravo je porasla, no s druge strane i dalje je nekonkurentna, no proizvodnja iz kogeneracije čini cijeli posao konkurentnijim, posebno ako je moguće dobiti jeftiniji plin iz Mađarske, na što Čermak vjerojatno računa. "Gradnja plinske kogeneracije od 35 MW imala je smisla dok je Dioki radio jer bi trošio toplinsku energiju. Bez toga kogeneracija nema smisla", kaže danas Čermak. Na pitanje o većem objektu i isporuci toplinske energije u mrežu, ne odgovara precizno.

Za realizaciju te vrste projekata nužna je bliska suradnja s HEP-om, koju je Čermak u međuvremenu ostvario s čelnikom HEP-a Zlatkom Koračevićem. Manje je poznato da je Crodux plin ove plinske godine počeo dobavljati dosta značajne količine plina za HEP. HEP je do tada sve potrebne količine plina dobavljao od Prirodnog plina, a rastuća cijena predstavlja velik uteg na HEP-ovo poslovanje.
Upućeni drže da je sve izglednije da bi HEP mogao uskoro mogao ući u poslovni odnos s Crodux plinom i to na projektu gradnje najmodernije plinske termoelektrane snage 570 MW u Slavonskom Brodu. Ukupna vrijednost investicije iznosi 500-tinjak milijuna eura, a radi se o najjačem termoenergetskom proizvodnom objektu u zemlji. Čermak priželjkuje da HEP preuzme 25-posto udjela u tom projektu, što nam je umirovljeni general potvrdio. "Imamo jako dobru suradnju s HEP-om. Naravno da su oni pozvani da nam se pridruže u tom projektu. Imat ćemo četiri do pet ulagača u taj objekt, što privatnih, što fondova, a ni jedan ulagač neće imati više od 20-ak posto udjela", rekao nam je Čermak. Crodux plina računa da će 2013. ishoditi lokacijsku dozvolu i da će se početi s pripremnim radovima.

Interes HEP-a za nove objekte je evidentan jer tvrtki nedostaje konkurentnih proizvodnih objekata, zbog čega se premetnula u velikog uvoznika struje. U nekoliko javnih predstavljanja HEP-a elektrana u Brodu već je ucrtana kao objekt s odličnim potencijalom za regulaciju obnovljivih izvora energije. To je ujedno jedini privatni energetski objekt na koji HEP računa da će biti realiziran. HEP ima dosta poteškoća s realizacijom projekta HE Ombla, za koji još nisu dovršene dodatne ekološke studije koje je tražio financijer Europska banka za obnovu i razvoj, a protivljenja su velika i kod TE Plomin C, koja će se ipak realizirati.