Klimaoprema će u svibnju u Novoj Gradišci otvoriti prvu takozvanu pametnu tvornicu u Hrvatskoj, s naprednim sustavom automatizacije i upravljanja, koristeći sastavnice ICT sustava. Nažalost, u Hrvatskoj nema puno ovakvih primjera. Iako su povrati u sustave automatizacije vrlo brzi, pola hrvatske industrije na razini je 2.0. Nerijetko je problem u menadžmentu tvrtki koji je neodlučan i neinformiran o prednostima koje donose nove tehnologije u naprednoj automatizaciji, zaključak je koji se nameće nakon jučer održane Konferencije Hrvatska 4.0 posvećene novim tehnologijama, koja se u organizaciji EM održala u Zagrebu. "Imamo EU fondove, imamo stručnjake i banke koje su spremne pratiti projekte, no menadžmentu nedostaju ekonomski parametri kako bi donijeli odluke da moderniziraju proizvodnju. Nema tog stroja koliko god on star bio, na koji se ne mogu ugraditi senzori koji će optimirati njegov rad i povećati produktivnost. Kod nas se tvrtke za promjene odlučuju onda kad ih stisnu dobavljači da moraju biti jeftiniji", rekao je Blaško Kovačević iz tvrtke Purić koja vrlo uspješno prodaje robotizacijska rješenja u susjednoj Sloveniji. Tomislav Stašić iz HEP ESCO-a naglasio je da napredak ovisi o savjesnim pojedincima koji pokrenu lavinu. "Povrati u sustave automatizacije su vrlo brzi, toga treba biti svjestan", rekao je Stašić, dok je Krunoslav Kršek iz Phoenix Contacta konstatirao da ljudi sve više shvaćaju nužnost i prednosti digitalizacije za koju je nužna sprega gospodarstva i akademske zajednice. Prema podacima tvrtke Purić, koja svoje robote i prateću opremu prodaje u nekoliko zemalja, ulog u poboljšanu automatizaciju uz poticaje države vraća se za samo šest mjeseci te ističu da je to rješenje za velik broj problema poput visoke cijene rada, iseljavanje radnika, nemogućnost jamčevine kvalitete, niska produktivnost i ostalo. Kolika je svijest ovdašnjih tvrtki dobro pokazuje podatak da je ta tvrtka dala 15 ponuda u Hrvatskoj i još nije dobila odgovor, a na samo četiri ponude u Sloveniji već su sklopili dva ugovora. 
Mijo Vedrina iz tvrtke IN2 govorio je o prednostima digitalizacije u prediktivnom održavanju energetskih i drugih sustava te planiranja potrošnje energenata uz integraciju s naprednim brojilima. Berislav Korpar iz Schneider Electrica istaknuo je da ta tvrtka u istraživanje i razvoj ulaže pet posto godišnjeg prometa, cca dvije mlrd. eura, a njihova Eco Struxture platforma radi na tri nivoa - povezani uređaji, sustavi upravljanja i aplikacije, analitika i usluge. Korpar navodi primjer upravljanja u jednoj poslovnoj zgradi u Amsterdamu s potrošnjom manjom od 0,3 kWh po prostornom metru. Marko Bunić iz Siemensa govorio je o tome kako tehnološki napredak nužno mijenja paradigmu industrije i načina na koji živimo a industriji nude slična rješenja u MindSphere platformi interneta stvari, a glavni izazov je kibernetička sigurnost. Bruno Crnički iz tvrtke Iot NEt Adria govorio je o razvoju baznih stanica sigfox mreže koja je baza za širu primjenu interneta stvari, ali i daljinskih očitanja potrošnje energenata. Sigfox mreža ubrzo će pokriti 90% stanovništva i 70% hrvatskog teritorija. Kao odličan primjer naveo je aplikaciju MarinaCloud koju je razvila Marina Punat koja služi vlasnicima privezanih brodova za praćenje stanja na samom brodu, a bit će prodana u nekoliko zemalja svijeta. To je ujedno prvi hrvatski uređaj koji je certificiran za sigfox mežu, a primjerice Češka ih ima već 50. 
Prof. Mario Spremić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu pojasnio je korake za izradu digitalne strategije poslovanja na primjeru tri hrvatske tvrtke te istaknuo da se toga ne treba ustručavati jer su analize pokazale velike koristi za poslovanje od tog procesa. Državni tajnik u MINGO-u Mario Antonić uvodno je rekao da će gospodarstvu na raspolaganju biti znatno više novaca nego do sada za razvoj i istraživanja, čak 1,6 mlrd kn a cilj je postojeća ulaganja s 0,86% BDP-a u istraživanje u razvoj za koju godinu podići na 1,4-1,5% te više, prema EU prosjeku koji iznosi 2,5% BDP-a. Paralelno uz uspostavu inovacijske mreže za industriju piše se i Strategija razvoja umjetne inteligencije. Na zagrebačkom FER-u sada već više od stotinu istraživača radi na području robotike i povezanih sustava, a znatan boj njih je i na zagrebačkom FSB-u. Tehnička škola Ruđer Bošković jedan je od Centara kompetentnosti s područjima djelovanja energetska elektronika, računalstvo, industrija 4.0, OIE i energetska učinkovitost, a za uređenje laboratorija i opremanje škole predviđeno je 50 mil. kn. 

Galerija slika: 1. Konferencija o novim tehnologijama, robotici i automatizaciji u industriji i zgradarstvu