Jutarnji list u svom nedjeljnom broju preispituje odluku o gradnji LNG terminala na Krku te piše da bi prema aktualnom poslovnom modelu država trebala postati plinski poduzetnik u tom poslu, što je pogrešan i vrlo rizičan pristup daleko od tržišnog koji je uvriježen u ovakvim projektima. "Prema aktualnom modelu, LNG terminal bio bi u stopostotnom vlasništvu hrvatske države preko državnih tvrtki HEP i Plinacro i sto posto njegova godišnjeg kapaciteta zakupila bi novoosnovana državan tvrtka. Dugoročna nabavka LNG-a ugovorila bi se s Katarom, a Kataru se nudi i suvlasništvo u terminalu i trejding kompaniji, što bi olakšalo pronalaženje kupca za plin", piše Jutarnji pozivajući se na izvor iz krugova bliskih projektu. Na taj način rizik cijelog posla bit će prebačen na državu, što, ocjenjuje Jutarnji, nije dobro. Naime, ova će regija obilovati konkurentnim plinom iz plinovoda koji je znatno jeftiniji od LNG-a, čija cijena na Atlantiku je 70% viša od cijene na spotu. Novina zaključuje da je riječ o geopolitički važnom projektu i da je fokus države očigledno na tome, a ne na gospodarstvu. Država bi trebala stvoriti dobre uvjete za poduzetništvo u tom projektu, umjesto da glumi poduzetnika, ulaže ogroman novac u rizičan projekt i prihvaća tržišne rizike koje ne može kontrolirati, zaključuje se. Ipak, ističe se da bi se Hrvatskoj LNG isplatio kao dio šire slike koja podrazumijeva širi razvoj poduzetništva uz terminal, no i to je prilično rizično ne uspije li se osigurati konkurentna cijena plina.