Kako prenosi Tportal, ukrajinski premijer Mikola Azarov u utorak je u Kijevu čekao hrvatskog kolegu Zorana Milanovića najavljujući potpisivanje memoranduma o gradnji zajedničkog plinovoda. No umjesto Milanovića, u Kijevu se, na iznenađenje Ukrajinaca, pojavio vicepremijer Branko Grčić, a potpis je odgođen na neodređeno vrijeme. Tako naprasan otkaz hrvatska strana objašnjava tvrdnjom da se 'nisu uspjeli uskladiti termini oko bilateralnih sastanaka s najvišim ukrajinskim dužnosnicima'. Službeni Zagreb tvrdi da potpisivanje memoranduma nije ni bilo na rasporedu, jer je u projekt uključena i Mađarska, čiji predstavnici nisu bili najavljeni u Kijevu (ranije se pisalo da Mađarska ne želi da se memorandum potpiše u Kijevu). Kako prenosi T portal, projekt zajedničkog plinovoda za ukapljeni plin privlači mnogo pozornosti ovih dana, pogotovo na istoku Europe. Osim što je riječ o velikoj strateškoj investiciji za Hrvatsku, njime bi se zadao ozbiljan udarac interesima sve prisutnije u regiji Rusije. Naime, Ukrajina nakon višegodišnjeg nezadovoljstva cijenama ruskog zemnog plina prvi put želi taj energent nabavljati sa zapada. Hrvatska je u toj viziji ključni igrač, jer bi se u Omišlju do 2017-2018. godine trebao izgraditi LNG terminal za ukapljeni plin.  Glavni je gubitnik u ovoj situaciji Gazprom koji je vjerojatno spreman mnogo platiti da se projekt ne realizira', izjavio je politolog Oleksandar Palij. Dodao je kako bi Ukrajina preko tog plinovoda dobivala oko 10 milijardi kubika goriva godišnje što je, kako kaže, 'ogromna količina'. Ukrajina ove godine iz Rusije planira uvesti 26 milijardi kubika. Portal Energetika Ukrajine dobio je potvrdu u Ministarstvu vanjskih poslova Ukrajine da se dolazak hrvatskog premijera pripremao 'do posljednjeg trenutka'. Milanović se u Kijevu trebao sastati i s najmoćnijim političarom Ukrajine, predsjednikom Viktorom Janukovičem, a nakon Kijeva trebao je posjetiti i Odesu. Nakon pojave ovih napisa u ukrajinskim medijima tportal je još jednom kontkatirao Vladin ured za medije, koji je demantirao tezu da je Gazprom, ili bilo tko drugi, vršio pritisak na hrvatsku vladu. U uredu ponavljaju da je riječ o neusklađenosti državničkih termina te da memorandum nije ni mogao biti potpisan, jer u Kijevu nije bilo mađarskog premijera Viktora Orbana, prenosi SEEbiz.