Magistralni plinovodi TANAP i TAP očigledno su pobijedili Nabucco west! Bar se to može zaključiti iz službene objave OMV-a, dioničara Nabucco west konzorcija koji je priopćio da ih je Shah Deniz II konzorcij obavijestio da se nije odlučio za Nabucco west plinovod, kojim se azerbajdžanski plin trebao izvoziti u Europu, prenosi SEENews. Prvi čovjek OMV-a Gerhard Roiss na prigodnoj konferenciji za medije u Beču kazao je da će Shah Deniz konzorcij plin u Europu transportirati Transjadranskom plinovodom TAP. Pri odluci za TAP presudile su više cijene plina u Grčkoj i Italiji, rekao je Roiss. Nabucco west bio je u kontinuiranom natjecanju s plinovodom TAP. Očekuje se da će Shah Deniz konzorcij službenu vijest o odabiru pravca objaviti u petak.
Plinovod TAP bi omogućio opskrbu Europe kaspijskim odnosno azerbajdžanskim plinom. Realizacija TAP-a (i posredno plinovoda IAP) zapravo znači da bi sada preprojektirani Plinacrov magistralni plinovod, koji zapravo još uvijek nema ni jednog značajnog potrošača dobio svoj smisao, a Hrvatska bi postala značajna tranzitna zemlja. Uz to, Hrvatska bi dobila dobavni pravac koji je neovisan od Rusije, što je iznimno značajno i iz geopolitičke perspektive.
Veliko plinsko polje u Azerbajdžanu, kojim rukovode BP, Lukoil, Total, Statoil, Turkiye Petrolleri i Neftiran Intertrade trebalo bi godišnje proizvoditi 16 milijardi m3 plina a proizvodnja bi trebala početi 2018. Izvorno, odabrani plinski pravac započinje u Azerbajdžanu plinovodom TANAP (Transanatolijski plinovod) koji kopnenim putem vodi iz Azerbajdžana preko Gruzije i Turske, zatim se pod imenom Trans-jadranski plinovod (TAP) proteže preko Grčke, Albanije i Jadranskog mora te završava na jugu Italije. Ono što je za Hrvatsku ključno je da se u Albaniji predviđa povezivanje TAP-a s Jonsko-jadranskim plinovodom (IAP) koji bi potom preko Crne Gore i BiH prolazio i kroz Hrvatsku. Dužina tog plinovoda iznosi 516 km, a kapacitet mu je 5 milijardi m3 plina godišnje. Početkom mjeseca je rečeno da bi prvi plin kroz plinovod TANAP trebao poteći 2019. godine.
TANAP razvijaju partnerski Socar, Botas Tpao, a kapacitet mu je 16 milijardi m3 plina godišnje. TAP ima kapacitet 10 milijardi m3 godišnje, a razvijaju ga švicarski Axpo, norveški Statoil i njemački E.on.
TAP je nedavno dobio izuzeće od pristupa treće strane koje mu je odobrila Europska komisija. To znači da TAP može ponuditi tranzitne kapacitete za izvoz plina iz Azerbajdžana u Europu za razdoblje od 25 godina. Na taj rok će važiti i izuzeće od propisa da tvrtka koja transportira plina ne može biti suvlasnik plinovoda. Uz to, izuzeto je i pitanje određivanja tranzitnih tarifa između budućih partnera u projektu. Procijenjena cijena takozvanog "južnog plinskog pravca" koji uključuje TANAP i TAP iznosi 45 milijardi dolara.