„DRAVA LIFE – integrirano upravljanje rijekom“ prvi je EU LIFE projekt obnove rijeka u Hrvatskoj. U svojoj prvoj godini projekta, koja je uvijek puna izazova, ali i zadovoljstva prvim rezultatima, partneri u projektu fokusirali su se na stvaranje čvrste organizacijske strukture, izradu komunikacijskih materijala za informiranje javnosti kao što je web stranica www.drava-life.hr, te upoznavanje najboljih međunarodnih praksi obnove rijeka u Europi, priopćeno je iz WWF-a. Riječni ekosustavi i vrste koje ovise o njima su među najugroženijima u Europi i svijetu. I rijeku Dravu presijecaju 22 izgrađene hidroelektrane u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj te tako ostavljaju tek kratku dionicu od 300 kilometara slobodnog toka u Hrvatskoj, sve do ušća u Dunav. Cilj ovog 5-godišnjeg europskog LIFE projekta je poboljšati stanje njenih ekosustava te prirodnim sredstvima poboljšati obranu od poplava. „Obnova rukavaca rijeke Drave omogućit će bolju zaštitu od poplava unutar postojećih poplavnih područja, odnosno pridonijeti lokalnom snižavanju vodostaja tijekom velikih vodnih valova, kao i rasterećenju vodotoka u urbanim područjima. Projekt će također pozitivno utjecati na zalihe podzemnih voda jer će se revitalizacijom rukavaca poboljšati infiltracija riječnih voda u podzemne vodonosnike, što će pomoći stabilizaciji stanja sniženih razina podzemnih voda“, rekao je mr. sc. Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda. U projektu DRAVA LIFE duž rijeke Drave, obnoviti će se 1000 metara riječnih obala, stvoriti 13 hektara novih dinamičnih riječnih zona s prirodnim obalama, obnoviti 15 kilometara rukavaca te unaprijediti 300 hektara poplavnih šuma. Kako bi se partneri upoznali s najboljim dosadašnjim praksama obnove rijeka u Europi, u listopadu prošle godine posjetili su gornji tok Dunava u Austriji, gdje su kontinuiranim radom uspjeli značajno popraviti ekološko stanje rijeke i njenih pritoka, zaustaviti trend opadanja broja riba i ptica te omogućili povratak endemskih vrsta, što je i cilj projekta u Hrvatskoj. Slaven Dobrović, ministar zaštite okoliša i energetike, izdvojio je DRAVA LIFE projekt kao primjer dobre prakse u sustavu obrane od poplava gdje se ona temelji na korištenju prirodnih poplavnih površina, u svijetu poznato kao „prostor rijeke“. „Glavni je cilj projekta poboljšati ekosustav rijeke Drave u Hrvatskoj. Aktivnosti obnavljanja bit će od neizmjerne koristi za ugrožena staništa i vrste u . područjima i pridonijet će boljoj zaštiti od poplava u naseljenim područjima uz rijeku Dravu te će povećati rekreacijsku vrijednost područja za lokalno stanovništvo“, istaknuo je ministar Dobrović. Udruga Zeleni Osijek koordinator je projekta, koji kao jedan je od prvih u Hrvatskoj ostvaruje suradnju javnog sektora i udruga za zaštitu prirode u međusektorskom projektu zaštite i obnove riječnih staništa. „Projekt je značajan zbog inovativnog karaktera koji na sedam lokacija rijeke Drave kroz različitu metodologiju unapređuje i revitalizira rijeku, njene obale, rukavce i vlažna staništa. Pored restauracije rijeke Drave projekt popularizira i zaštitu prirode u lokalnim zajednicama i povećava razumijevanje važnosti njenog očuvanja“, rekao je Jasmin Sadiković, koordinator projekta iz Udruge za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek. Iznimno važan dio projekta je podizanje svijesti javnosti i lokalnog stanovništva o značaju prirodnih i očuvanih rijeka za čovjeka i živa bića koja ovise o njima. „Kvalitetnim komunikacijskim i obrazovnim materijalima te zanimljivom web stranicom cilj nam je doprijeti do što više ljudi kako bi se upoznali s ovim značajnim projektom za rijeku Dravu i ljude koji žive uz nju. Kroz organizaciju raznih događanja, izložbi, postavljanjem edukacijske infrastrukture u vidu obrazovnog centra i staza s informativnim pločama duž rijeke Drave želimo povezati lokalno stanovništvo s projektom i unaprijediti njihovo znanje o mreži Natura 2000, posebice o zaštićenim riječnim pticama“, istakla je Branka Španiček, voditeljica projekta u WWF Adria. Javne ustanove za zaštitu prirode iz Virovitičko-podravske, Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije, koje su partneri na projektu, ističu značaj pozitivnih iskustva u unapređenju međusektorske suradnje i mogućnosti da se posjete primjeri dobre prakse LIFE projekata u drugim zemljama, kako bi mogli što više dobrih praksi upotrijebiti i u Hrvatskoj, pripćeno je iz WWF-a.