Poštovani gosp. Kostanjevec, molimo Vas da za početak razgovora ukratko opišete razvojni put Vaše tvrtke, od početaka do danas.

Tvrtku Kostanjevec dimovodni sustavi osnovao sam 1994. godine kao malu radionicu za izradu aluminijskih dimovodnih cijevi i koljena za plinske aparate te smo stalnim educiranjem i praćenjem napretka u struci izrasli u vodećeg distributera dimovodnih pribora za sve vrste plinskih uređaja.
Tvrtka je obiteljska. Danas imamo osam zaposlenih i četiri studenta koje stipendiramo kako bi ostali kod nas. To je dvoje mladih studenata Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu koji ove godine završavaju studij, studentica ekonomije i student informatike. Mislim da ćemo tako zaokružiti visokoobrazovni kadar naše tvrtke.

Poznati ste po dimovodnom programu. Kažite nam nešto više o tome.

U našem programu može se pronaći sve potrebno za dimovodne sustave: pribor 60/100 i 80/125, krovni terminali, mjerna mjesta, te razni pomaci za sve vrste uređaja (i konvencionalne i kondenzacijske) neovisno o proizvođaču. Naravno, imamo i sve potrebne elemente za sanacije dimnjaka inox-opremom i polipropilenom koji se koristi za kondenzacijske uređaje.

Danas ste jedan od vodećih dobavljača dimovodnih sustava na području Hrvatske. Koje tvrtke zastupate i što općenito možete reći o tom dijelu programa?

Kako smo imali potrebu zaokružiti sve vezano za dimovodne sustave, tako smo uzimali partnere kako bismo mogli zadovoljiti naše kupce. Od talijanske tvrtke Conti dobavljamo program Al/Al, od nizozemskog partnera tvrtke Cox Geleen dobavljamo PP/Al program te u novije vrijeme i CFS-dimnjak koji se koristi za novogradnje. Treba istaknuti i njemačku tvrtku Skoberne s MFB-sustavom i F90 UNIFIX od kojih također dobavljamo program. U skladu s razvojem i planovima za budućnost, uspjeli smo dobiti generalno zastupništvo spomenutih tvrtki za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Sloveniju. Pored tih tvrtki, dobru suradnju imamo i s tvrtkama Lim-Mont i Schiedel za inox-program. Kako možete i sami zaključiti, kompletirali smo program za dimovodne sustave kako bi našim kupcima mogli ponuditi rješenje za bilo koji problem.

S obzirom na dugogodišnje iskustvo u području sanacija dimovoda, s kojim se problemima na terenu najčešće susrećete, i u konačnici, kako ih rješavate?

Sa sanacijama dimnjaka bavimo se već 16 godina i, naravno, da se susrećemo s mnogim problemima. Ukratko bih naveo najveći problem, a to je nedovoljna informiranost krajnjeg korisnika zašto je sanacija potrebna i koliko ona znači za njegovu sigurnost. Manje - više, svi korisnici koji imaju plinski uređaj vrste B, tj. uređaj koji ovisi o zraku iz prostorije gdje je montiran, moraju se pripremiti za sanaciju dimnjaka, a i obavezno za promjenu uređaja, i to uređajem vrste C koji je neovisan o zraku iz prostorije. Ovdje ću napomenuti da se uređaji vrste B već dosta dugo ne koriste u zemljama Europske unije, gdje je (naravno) smanjen broj trovanja, tj. skoro ih nema.
Zbog napretka i želje da što bolje iskoristimo energiju, mijenjamo stolariju i stavljamo plastičnu koja dobro izolira prostor. Ako tome dodamo kuhinjsku napu, napravili smo golemi problem našem plinskom uređaju vrste B te u takvim slučajevima može doći do neželjenih povrata štetnih plinova u prostor u kojem boravimo. 
Uspjeli smo pokrenuti inicijativu u Gradskoj skupštini Grada Zagreba da se napravi niz radio-emisija koje bi objašnjavale potrebu i bitnost da se sanacije dimnjaka uzmu kao jedan od važnijih problema i da svaki dimnjak koji se dovede u ispravno stanje može spasiti život. Nadam se da će Gradska skupština uvažiti taj prijedlog i da će napraviti takve emisije. 
Inače, ima i problema oko same izvedbe sanacija. Tehnologija je napredovala i tako nas je malo pregazila. Moderni sustavi su stigli na tržište. Danas jedan ozbiljan izvođač sanacija dimnjaka mora imati program Aladin kako bi došao do tehničkog rješenja i podataka kako da izvede sanaciju, mora znati vrste materijala kojima će sanirati porozan dimnjak i za koji uređaj, a naravno, moram spomenuti i dimnjačare koje je struka malo pregazila, ali ne njihovom krivicom.

Kada već govorimo o problemima, koji su po Vašem mišljenju, glavni problemi dimnjačarske struke u Hrvatskoj?

Po mojem mišljenju, glavni problem dimnjačarske struke je taj što imaju puno malih udruga i svaka vodi svoju politiku. Prije dvije godine naša tvrtka je bila generalni pokrovitelj Konferencije dimnjačara gdje sam doveo dimnjačara - inženjera iz Njemačke koji je u prezentaciji pokazao kako izgleda piramida njihovog uređenja struke. Postoji krovna udruga njemačkih dimnjačara koja u suradnji s ministarstvom donosi zakone i propise i te iste zakone prezentiraju svim dimnjačarima po pokrajinama. Na taj način svi dimnjačari po cijeloj državi rade po istim zakonima i istom cjeniku. Naravno, svako malo imaju prezentacije novih proizvoda tako da prate razvoj same struke.

Smatrate li da bi donošenje jedinstvenog zakona ili podzakonskog propisa za dimnjačarstvo pomoglo rješavanju problema koji već niz godina muče struku?

Donošenje zakona na nivou cijele države je jedino rješenje. Pa nismo mi velika država da nam trebaju regionalni zakoni o dimnjačarskoj struci. Ako jedna Njemačka ima jedinstven zakon, zašto ne bismo i mi? 
Moram napomenuti da veći broj dimnjačara svoj posao radi korektno i u okviru svog postojećeg pravilnika, međutim ima i onih koji se bave i drugim djelatnostima kojima se ne bi smjeli baviti. Ne smijemo zaboraviti da su dimnjačari koncesionari, što znači da im je posao zagarantiran pregledom i čišćenjem. Međutim, neki se bave i sanacijama što je u cijelom svijetu sukob interesa.

Nedavno ste otvorili edukacijski centar. Pojasnite nam o čemu je riječ?

Svi ti problemi su nas natjerali da pokušamo nešto poduzeti kako bi cijelu struku uključili i pomaknuli kvalitetu radova na što veći nivo. Odatle ideja za otvaranje Edukativnog centra. Ovo je prvi i jedini takav centar za edukaciju o dimovodnim sustavima u Hrvatskoj. Ono što me jako veseli, je da smo uspjeli uključiti puno konkurentnih tvrtki. Tako smo dobili veliku podršku od proizvođača plinskih uređaja koji su se vrlo rado uključili i poklonili uređaje kako bismo mogli na njima vršiti razna mjerenja. To su tvrtke: Beretta, Bosch, Vaillant i Viessmann. Iz svega toga možemo zaključiti da je svima stalo da se napravi pomak prema naprijed. Od proizvođača dimovodnih sustava u našem Centru kao naši partneri sudjeluju Lim-Mont, Schiedel u inox-opremi za sanacije dimnjaka te strani partneri čiji smo generalni zastupnici, tvrtke Conti, Cox Geleen i Skoberne.
Kako Centar radi na bazi 20 ljudi, do danas su kroz Centar prošle grupe od 15 projektantskih kuća, tri grupe po 16 ljudi iz Gradske plinare Zagreb, 10 upraviteljskih kuća te nekoliko plinoinstalatera. Posebno se ponosimo time što su naši gosti na prezentaciji o modernizaciji dimovodnih sustava bili đaci Obrtničke i industrijsko-građevinske škole sa smjera dimnjačarstva s vrlo vrijednim profesorom Enesom SUBAŠIĆEM, dipl. ing. 
Ono što Edukativni centar čini posebnim, su sudionici i gosti. Na svakoj našoj prezentaciji imamo goste koji sudjeluju u diskusiji. Kad su bile prezentacije za upravitelje i predstavnike GPZ-a, gosti su bili komunalni redari za dimnjačarsku struku, Jožef MAJOR, dipl. ing. i Zvonimir DRAGOBRATOVIĆ, dipl. ing., te ispred dimnjačara Želimir JAKOBOVIĆ, ing., kojima se i ovim putem zahvaljujem što besplatno pomažu i podržavaju rad Centra koji inače radi na besplatnoj osnovi. 
Svi koji su prošli kroz Centar zadovoljni su našim prezentacijama, a posebno time što su uvijek prisutni gosti koji odgovaraju na pitanja i sudjeluju u diskusiji. Upravo pripremamo teme koje su usko vezane uz dimnjačare tako da ćemo krajem travnja krenuti s novim prezentacijama gdje ćemo opet imati ugledne goste koji će biti vrlo interesantni za dimnjačarsku struku. Kako možete i sami primijetiti, u nepuna tri mjeseca kroz Centar je prošlo 100 ljudi iz struke i dobili smo odličnu ocjenu i podršku za nastavak rada.

Imate bogatu listu referenci. Izdvojite nam najzanimljivije projekte na kojima ste radili.

U ovih 16 godina je bilo puno velikih projekata pa ću nabrojiti samo neke veće tvrtke koje pratimo već niz godina. Tu su uključeni projekti Tehnike, Zagrebgradnje, Hoto Grupe, projekti POS-ovih stanova, kao i veliki niz projekata manjih proizvođača stanova. Godišnje napravimo između 150 i 200 sanacija dimnjaka, ali u sjećanju mi je ostala montaža jednog dimnjaka po fasadi visine 43 m na adresi Naserov trg 1 u Zagrebu koja je bila stvarno zahtjevna, ali smo i to riješili.

Za kraj, spomenimo jednu zanimljivost. Koliko je poznato, Vaša kćerka, Marija KOSTANJEVEC ima vrlo interesantnu temu završnog rada?

Točno. Moja kćerka, inače studentica zadnjeg semestra na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom prof. dr. sc. Đurđice ŠPANIČEK, dipl. ing., već neko vrijeme aktivno sudjeluje u radu tvrtke. No, ono što je posebno zanimljivo je tema završnog rada koja je direktno povezana s jednim od glavnih problema struke. U radu je ispitivan materijal koji često koristimo - poliproplilen. Ispitivana su mehanička svojstva važna za primjenu pri čemu se polipropilen pokazao kao izrazito prihvatljiv materijal za sanaciju dimnjaka. Također, rad je prošle godine predstavljen na Međunarodnom savjetovanju o materijalima, tribologiji i recikliranju u Vela Luci.
Nakon magisterija Marija će se u potpunosti posvetiti radu u tvrtki, projektima i Edukacijskom centru. Dakako, tu su već i planovi za doktorski studij. No, radu u tvrtki će se nakon završetka studija ekonomije priključiti i njezina sestra Martina.


Ivica i Marija Kostanjevec

Imate li neke planove za budući razvoj, odnosno širenje poslovanja?

U budućnosti ću iznenaditi s novim programima, a znate i sami da će već doći nešto novo što ćemo dovesti na naše tržište. Tu će priča opet početi iz početka...