Već dvaput u par mjeseci predstavili ste rezultate suradnje FSB-a i proizvođača termotehničke opreme i ponuđača usluga u tom području. Kakvo je Vaše iskustvo s tim projektima? Vidite li mogućnosti za proširenje, odnosno produbljivanje takve suradnje? U kojem smjeru?

Odmah uz nastavu koja nam je primarna aktivnost na Fakultetu, znanstvenoistraživački rad je nezaobilazan dio našeg posla. S obzirom na ograničene izvore financiranja koje nam se pružaju, istraživački rad vežemo uz suradnju s gospodarstvom. Za mene je ta poveznica akademskog svijeta i gospodarstva izuzetno važna. Koristi su višestruke, kako za nas s Fakulteta, tako i za same proizvođače termotehničke opreme i ponuđače usluga kojima nudimo određene usluge istraživanja, mjerenja na pilot-sustavima i simulacije na modelima. Na sve se to veže uključivanje studenata u navedeni proces. Stvara se simbioza koja rezultira da hrvatske tvrtke iz područja termotehnike i procesne tehnike iz godine u godinu zapošljavaju nove radnike, grade nove prostore, uvode nove proizvodne procese usklađene s europskim normama i propisima te povećavaju listu zemalja u koje izvoze svoje proizvode. Osobito mi je zadovoljstvo da je u posljednje vrijeme sve više primjera takve dobre prakse.

U suradnji s više subjekata na Fakultetu smo posljednjih desetak godina izveli više ispitnih sustava iz područja obnovljivih izvora, rashladnih uređaja s prirodnim radnim tvarima, novih tehnologija. Te su projekte podržale brojne, svjetske i domaće, eminentne tvrtke. Tehnički fakultet kao što je FSB podrazumijeva praktična istraživanja, a što predstavlja veliku korist studentima koji mogu u stvarnosti vidjeti ono o čemu slušaju na predavanjima. Na navedenim eksperimentalnim sustavima studenti provode mjerenja koja obrađuju kroz vježbe, te  svoje završne odnosno diplomske radove.
Naravno, nadalje ćemo pratiti nove trendove i tehnologije i nastaviti s razvojem novih sustava.

Što poručujete svojim studentima, budućim inženjerima - termotehničarima? Ima li budućnosti za njih u Hrvatskoj?

Studenti FSB-a postižu dobre rezultate na različitim područjima. Uvijek može biti bolje, međutim razina njihovog znanja kojeg usvajaju i proširuju na Fakultetu, sposobnost prilagođavanja novim situacijama te otvorenost novim znanjima je na visokoj razini. Današnje generacije znaju dobro jezike, dobro su informatički educirani. Sve navedeno nas uistinu veseli, budući da su povratne informacije iz gospodarstva jako dobre. Njima u početku nedostaje samopouzdanja, ali uz dobro vođenje i pružene im prilike, u vrlo kratkom vremenu shvate da mogu. Nedavno mi je jedan gospodarstvenik rekao da su mu par naših mladih termoenergetičara podigli razinu proizvodnje kao da je angažirao cijeli institut, što su primijetili i inozemni naručitelji. Mnogi upiti koji dolaze na Fakultet iz gospodarstva pokazuju da za naše studente ima budućnosti u Hrvatskoj. Trebamo više raditi na njihovoj promociji i upoznavati ih s mogućnostima koje im se nude na tržištu. Sami gospodarstvenici ih također trebaju bolje vrednovati.

Što biste izdvojili kao najveće poteškoće i preporučili kao mjere za poboljšanje stanja na svim razinama obrazovanja?

Prvo trebamo krenuti od svoje kuće. Prvi smo u Hrvatskoj uveli Bolonjski proces i studij smo podijelili na 7 + 3, tj. na sedam semestara preddipolomskog i tri semestra diplomskog studija, što se pokazalo nepovoljnim za sudente, budući da je po tom konceptu glavna poteškoća pala na 7. (zimski) semestar. Naime, svi studenti ili gotovo svi nastavljaju s diplomskim studijem, a prevelik im je teret u 7. semestru položiti sve ispite i k tome izraditi završni rad. Također, s navedenom podjelom semestara nismo usklađeni s drugim fakultetima pa je time otežana i mobilnost studenata među fakultetima. U pripremi je prelazak na prihvatljiviji studijski program 6 + 4.
Prilično dobro poznajem situaciju u strukovnom obrazovanju, budući da sam više godina bio član Upravnog vijeća Agencije za strukovno obrazovanje te surađujem s više tehničkih i strukovnih škola diljem Hrvatske. Mi više deklarativno nego stvarno promičemo strukovno obrazovanje. Previše je toga ostavljeno na teret samih škola. Primjetne su razlike u adekvatnoj opremljenosti škola diljem Hrvatske. Situaciju izvlače nastavnici entuzijasti koji prihvaćaju nove tehnologije i svoja djelovanja usmjeravaju u nove projekte, a kao prilog tome istaknuo bih Srednju strukovnu školu u Kninu i Tehničku školu u Vinkovcima. 
Na ovom području bit će potrebno mijenjati društvenu percepciju o važnosti ulaganja u strukovno obrazovanje. S tim u vezi, nove nastavne programe potrebno je puno brže prilagođavati potrebama tržišta te uključiti veći broj sati tehničke kulture i prakse, kako u osnovnoškolsko i srednjoškolsko, tako i u visokoškolsko obrazovanje. Osobno iz iskustva znam da na tržištu nedostaje montera i instalatera iz područja termotehničkih sustava i obnovljivih izvora.

Uspostavili ste usku suradnju s istraživačima i znanstvenicima iz Japana, Švicarske i Italije. Možete li usporediti naš znanstvenoistraživački rad s onim u tim zemljama? Gdje su hrvatske prednosti, a gdje nedostaci?

U posljednjih nekoliko godina uspostavili smo suradnju s više istraživačkih i znanstvenih institucija iz Japana, Švedske, Švicarske, Italije. Mi smo bili kod njih, oni su bili kod nas. Zadovoljstvo nam je bilo ugostiti profesore Fujiija (Akita University), Rybacha (ETH Zürich), De Carlija i Galgara (Università di Padova) i Acuñu (KTH Stockholm). Uspoređujući njihov rad, odmah postaje jasno da je njima lakše baviti se znanstvenoistraživačkim radom, budući da im je sustav jednostavniji, dostupnija su im veća financijska sredstva za istraživanje, logistika im je snažnija, imaju veći broj mladih istraživača na projektima, što je kod nas najveći nedostatak.
Međutim, sam njihov dolazak kod nas na FSB također nešto govori. Veliko je to iskustvo za nas. Oni svakako ističu našu sposobnost prilagođavanja u bitno skromnijim uvjetima djelovanja, ali i te kako vrednuju naša postignuća. Pozdravljaju razinu i opremljenost naših ispitnih sustava. Dr. Acuña, naš konzultant na projektu GeothermalMapping, odmah je u početku provedbe projekta naglasio da smo izborom osam istražnih lokacija diljem Hrvatske visoko postavili ljestvicu. Tek smo kroz provedbu uvidjeli da smo si zadali previsok cilj, ali smo ga uz izniman trud uspješno i ostvarili.

Niz godina se bavite dizalicama topline. Jesu li one uistinu budućnost sustava grijanja i hlađenja?

Na Fakultetu posljednjih 15 godina istražujemo različite tipove dizalica topline. Istraživanje provodimo na geotermalnoj, solarnoj i posljednje izvedenoj dizalici topline zrak - voda. Sva postrojenja opremljena su sofisticiranom mjernom opremom koja omogućuje određivanje tokova energije u pojedinim komponentama sustava, optimiranje te mjerenje energijske učinkovitosti. Geotermalna dizalica topline koje je izvedena u sklopu IPA projekta koristi se za grijanje i hlađenje dviju učionica: S7 i S8. Također, posljednje izvedena dizalica topline zrak - voda, koja je izvedena uz podršku Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i nekoliko partnerskih tvrtki kao isporučitelja opreme i izvođača instalacijskih radova, koristi se za cjelogodišnje grijanje i hlađenje drugih dviju učionica, S5 i S6. Iako su navedeni demonstracijski sustavi izvedeni za potrebe nastave i znanstvenoistraživački rad, oni također služe za pomoć gospodarstvu, stručnoj i široj javnosti.
Nedavna promocija dizalice topline zrak - voda pokazala je zavidan interes sudionika, što samo po sebi govori da one imaju svoje mjesto na tržištu. Iskustva europskih zemalja o progresivnom rastu broja instaliranih jedinica posljednjih godina to i potvrđuju. Dodatni vjetar u leđa primjeni dizalica topline dat će nZEB regulativa koja stupa na snagu početkom sljedeće godine. Najveći porast broja instaliranih jedinica pri tome imaju dizalice topline zrak - voda.

Projekt GeothermalMapping je uspješno završen i ugrađene su dizalice topline po srednjim školama širom Hrvatske i na samom FSB-u. Kakva su stečena iskustva i čemu ti uređaji sada služe? Što Vam je sada u fokusu istraživanja?

Posebno smo ponosi na projekt IPA IIIC 'Istraživanje i promocija plitkih geotermalnih potencijala u Republici Hrvatskoj - GeotermalMapping' kojeg smo proveli u vremenu 2013. - 2015. godine, ali koji se i dalje nadograđuje. Istraživanja u sklopu projekta su izvedena na osam lokacija diljem Hrvatske. FSB je bio nositelj, dok je partner na projektu bio Hrvatski geološki institut. Na istražnim bušotinama dubine 100 m u koje su ugrađeni izmjenjivači topline u izvedbi dvostruke U cijevi, provedena su mjerenja toplinskog odziva tla upotrebom optičkih kabela ugrađenih unutar cijevi izmjenjivača topline, uz istovremeno ispitivanje sastava tla uzimanjem uzoraka iz slojeva kroz koje prolazi bušotina.
Sve suradničke institucije opremljene su dizalicama topline tlo - voda domaćeg proizvođača u svrhu iskorištavanja tla kao obnovljivog izvora. S obzirom na to da su suradnici na projektu tehničke i strukovne škole i jedan institut u Osijeku, Požegi, Čakovcu, Gospiću, Poreču, Zadru i Kninu, izvedeni se pilot-sustavi u školama koriste u demonstracijske svrhe, te za daljnju promociju tehnologije i edukaciju budućih krajnjih korisnika.
Rezultate istraživanja smo objavili na više kongresa, konferencija i u prestižnim znanstvenim časopisima. Određeni međunarodni subjekti pokazali su interes za rezultate projekta. Organizirana su dva japansko-hrvatska seminara 2016. godine na temu geotermalnih dizalica topline, jedan na FSB-u, a jedan na prestižnom nacionalnom institutu AIST (grana FREA) u gradu Koriyama.
Iskustva i rezultati istraživanja projekta GeothermalMapping s lokacije Zagreb korišteni su u pripremi i realizaciji Horizon H2020 projekta CheapGSHPs u sklopu kojeg je prošli mjesec svečano pušten u rad prestižni sustav geotermalne dizalice topline (kaskadna izvedba CO2 / R 1234ze) za grijanje i hlađenje Izložbene dvorane Tehničkog muzeja 'Nikola Tesla'. Nositelj  projekta je Talijanski institut za istraživanje klime u ime više subjekata.

Dizalice topline koriste radne tvari, od kojih većina sada potpada pod stroge odredbe europskih propisa o fluoriranim stakleničkim plinovima. Kako gledate na tu problematiku? Gdje vidite rješenja?

Uredba br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (poznatija kao F-Gas Regulativa) donosi novo doba u istraživanju i primjeni radnih tvari u rashladnoj i klima-tehnici i dizalicama topline. Uvodi se primjena radnih tvari s niskom emisijom ugljičnog dioksida (mali potencijal globalnog zagrijavanja, GWP) pa na važnosti u primjeni dobivaju radne tvari kao što su amonijak, ugljični dioksid, ugljikovodici te radne tvari iz skupine HFO. Nešto je tu manji izazov za dizalice topline, budući da su one većinom izvedene kao posredni sustavi grijanja i hlađenja. Puno je veći izazov primijeniti 'F-Gas Regulativu' u rashladnom sektoru. Ovdje će trebati pomoći i podržati relevantne subjekte iz rashladnog sektora u Hrvatskoj, kako bi oni na što jednostavniji način prešli na primjenu novih tehnologija s niskom emisijom CO2.