Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić na energetskoj konferenciji na Ekonomskom fakultetu poručio je da Hrvatskoj treba više investicija u energetskom sektoru, istaknuvši neiskorištene hidropotencijale i smanjenje potrošnje energije, a domaća energetska politika treba biti usklađena s EU ciljevima. Jedan od prioriteta i dalje je LNG terminal na Krku, a treba povećati i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, smatra ministar. Trenutačno stanje nije zadovoljavajuće jer Hrvatska previše ovisi o uvozu energije. "Prosječno uvozimo 40% električne energije, 40% plina i do 80% nafte u Hrvatskoj. Potencijal koji Republika Hrvatska ima i u kontekstu proizvodnje električne energije, nafte, i prirodnog plina je takav da tu sliku moramo i možemo izmijeniti, i to je ono što ćemo napraviti u narednom razdoblju", rekao je Ćorić dodavši da se može očekivati cjelovit zakonodavni energetski okvir, poput onoga koji je nedavno napravljen za mikrosolare. U narednih mjesec dana u Saboru će biti donesen i novi Zakon o istraživanju ugljikovodika, a koji mjesec iza toga najavljuje se raspis natječaja za nove istraživačke koncesije. Hrvoje Glavaš iz INA-inog sektora istraživanja i razvoja kaže da je ta kompanija povećala proizvodnju nafte ali rasta rezervi ugljikovodika nije bilo, a kao poteškoću te kompanije je spomenuo dugotrajnost administrativnih procedura za privođenje polja proizvodnji. 
Energetska strategija u jesen će se naći na javnoj raspravi i do kraja godine trebala bi biti usvojena, rečeno je. Računa se na iskorištavanje nacionalnog hidropotencijala i plin kao tranzicijsko gorivo. No, koji će omjeri tehnologija biti optimalni, državni aparat ne želi otkriti, a ministar naglašava samo da je cilj strategije gospodarski razvoj. No, iz HEP-a su bili malo rječitiji. Petar Sprčić, član Uprave HEP-a spomenuo je aktualni ciklus revitalizacije hidroelektrana i povećanja njihove snage za 150 MW, a kao projekte koji su najbliži realizaciji on navodi HES Kosinj, revitalizaciju TE Plomin 1, EL-TO Zagreb te ponovo TE-TO Osijek, od kojeg je prošla uprava odustala. Također, Sprčić je spomenuo HEP-ovu namjeru ulaganja u obnovljivce u svom portfelju - vjetroelektrane i fotonaponske elektrane. Pavao Vujnovac, prvi čovjek PPD-a je naglasio da treba raditi na povećanju potrošnje energije kako planirane investicije ne bi opteretile krajnju cijenu koju plaćaju potrošači.
Nova direktorica LNG Hrvatske barbara Dorić rekla je da ako se neke okolnosti poslože u narednih mjesec-dva može se očekivati veći interes za zakup kapaciteta LNG-terminala koji se planira na Krku. "Vidjet ćemo i što muči tržište ne bi li se zakup povećao. Želimo da projekt bude profitabilan i da ide dalje", rekla je Dorić uvjerena da će terminal s radom početi 2020. Plinacro je sa svoje strane odradio sve što se od njega očekivalo kada je riječ o gradnji 18 km spojnog plinovoda Omišalj-Zlobin. Cijevi su naručene a građevinske dozvole stižu u roku. "Računamo da 1,7 milijardi m3 plina godišnje možemo transportirati u pravcu Mađarske, a 900 milijuna m3 plina ostali bi u Hrvatskoj ili bi se 600 mil. m3 dogradnjom koja bi omogućila dvosmjerni protok na čvoru Zabok moglo transportirati preko Slovenije. S BH-GAS-om razgovaramo o interkoneciji Zagvozd-Posušje", rekao je član Uprave Vedran Špehar.