Snaga novih europskih vjetroelektrana u 2019. je iznosila 15,4 GW. Od toga, tri četvrtine ili 11,8 GW je otpadalo na kopnene (onshore), a 3,6 GW na pučinske (offshore) vjetroelektrane.

Tako snaga europskih vjetroelektrana sada iznosi 205 GW i one su zaslužne za 15 posto potrošnje električne energije u 2019. godini, objavilo je udruženje WindEurope

Najviše novih vjetroelektrana je niknulo na području Ujedinjenog Kraljevstva, čak 2,4 GW), zatim slijede Španjolska (2,3 GW), Njemačka (2,2 GW), Švedska (1,6 GW) i Francuska (1,3 GW). 


Europski zeleni plan

Valja istaknuti kako je snaga vjetroelektrana u 2019. uvećana za 27 posto u odnosu na 2018. godinu. Međutim, smatraju u tom udruženju, stopu gradnje novih projekata treba dvostruko ubrzati kako bi se postigli ciljevi iz europskog zelenog plana (Green Deal). 

Direktor udruženja WindEurope Giles Dickson ističe kako Europa ne gradi dovoljno novih vjetroelektrana kako bi postigla cilj da na njih otpada polovica električne energije do 2050. godine. 

Dickson dodaje kako rast treba doći s kopna i s mora, a on zahtijeva nove pristupe u planiranju i dodjeljivanju dozvola te kontinuirana ulaganja u elektroenergetske mreže. "Pritom su ključni nacionalni energetski i klimatski planovi za 2030. godinu", napomenuo je, među ostalim, Dickson.