Ina svojom proizvodnjom pribavlja pokriva 60% ukupno potrošene energije u državi, dok domaća proizvodnja nafte i pline čini 49% ukupne potrošnje energije. Ta naftna i plinska kompanija proizvodi 115 PJ nafte, a iz Molva i plinskih polja u Sjevernom Jadranu pridobiva se 84 PJ ukupno proizvedene primarne energije u državi. "Već godinama se suočavamo s prirodnim padom proizvodnje na kopnu. Riječ je o starim poljima i mi možemo samo raditi na tome da se taj pad smanji, ali povećanja proizvodnje svakako neće biti. U ovoj godini primijetili smo i blagi trend pada proizvodnje plina i na Sjevernom Jadranu", kazao je Laslo Farkaš Višontai, direktor Inina sektora istraživanja i proizvodnje nafte i plina za JI Europu, na Danu energetike na Zagrebačkom velesajmu. Višontai je dodao je Hrvatska lani prvi puta u povijesti proizvela manje od 500.000 t nafte, te kao značajan naveo EOR projekt utiskivanja CO2 u stare bušotine kod Ivanić Grada. Zahvaljujući tom projektu u desetogodišnjem periodu očekuje se proizvodnja 3,4 mil. t. nafte i 600 mil. m3 plina. Do sada je u taj projekt utrošeno 350 milijuna kuna, a treba uložiti još 550 milijuna kuna. Riječi je bilo i o razvojnim projektima Janafa o čemu je govorio član Uprave Ante Dodig. Dodig je kazao da se ovih dana očekuje uporabna dozvola za cjevovod za reverzibilni transport nafte u smjeru Sisak-Omišalj, što će jednog dana omogućiti trgovanje naftom na Adriatic spot tržištu te diverzificirati opskrbu iz smjena Mađarske, odnosno naftovoda Družba. Dodig je ustvrdio da se u ruskoj Samari počeo događati pad proizvodnje, te da će se sve rafinerije na trasi Družbe početi okretati snabdijevanju iz pravca Omišlja. Janaf će graditi i produktovod Bosanski Brod-Slavonski Brod za potrebe Optimine rafinerije u Bosanskom Brodu. Ta je rafinerija jučer dovršila drugu fazu modernizacije te je u stanju proizvoditi Euro V standard goriva. Ta bi rafinerija, kaže Dodig, mogla proizvoditi s kapacitetom između 1,8 i 2,4 milijuna tona godišnje. "Događa se višak proizvodnih kapaciteta, ako sva roba na tržištu ne pronađe svog kupca neki će se morati zatvoriti", kazao je Dodig očigledno aludirajući na RN Sisak gdje modernizacija jako kasni. Mladen Pejnović, direktor GPZ opskrbe komantirao je da tarifne stavke za distribuciju i opskrbu plina ne odgovaraju potrebama razvoja te apelirao na mjerodavne da se pri procjeni troškova ugledaju na zemlje u okruženju jer će se tako "utjerati u red sve učesnike na hrvatskom plinskom tržištu". Govoreći o uredbi Vlade kojom je cijena plina za industriju fiksirana na 2,13 kn/m3 Pejnović je kritizirao da uredba ima propusta jer sada najveću cijenu plina plaćaju bolnice, dječji vrtići, škole, domovi, trgovački centri i uredi, što nije pravedno. "GPZ Opskrba će s osnove provedbe ove uredbe imati 9 milijuna kuna prihoda manje. Osim toga, zbog te uredbe naša tvrtka nije temeljem međunarodnog natječaja zaključila ugovor o dobavi 50 milijuna m3 plina s cijenom 16% manjom od one koju plaćamo Prirodnom plinu", kazao je Pejnović.