Novo istraživanje koje su proveli znanstvenici u Austriji pokazuje da se bakterije iz kravljeg želuca mogu koristiti za razgradnju nekih vrsta poliestera koje se mogu naći u plastičnom otpadu: ambalaži, tekstilu ili plastičnim vrećicama. Naime, u  Europi nastaje sve više plastičnog otpada, a danas ga u okolišu i oceanima u svijetu ima gotovo 26 mil. t, od čega oko 15% čini poliester. Podizanje svijesti o tom problemu i zabrana primjene plastike za jednokratnu upotrebu doprinose sprječavanju nastajanja tog otpada, tako što potiču na oporabu plastike. No, mnoga rješenja koja se pri tome uobičajeno koriste zahtijevaju veliku potrošnju energije, ne mogu razgraditi plastiku i nisu održiva jer se koriste otrovne kemikalije.


Rješenje iz kravljeg buraga

Plastika je materijal koji se vrlo teško razlaže na manje čestice. Ipak, Dr. Doris Ribitsch, jedna od znanstvenica iz tima Austrijskog centra za industrijsku biotehnologiju i bečkog Poljoprivrednog sveučilišta (BOKU), ističe da njezina struktura u velikoj mjeri nalikuje strukturi prirodnih poliestera poput kutina, jedne od glavnih komponenti biljne stanice. Kutin se može naći u kompostu gdje ga razgrađuju prirodni enzimi. Budući da prehrana krava uključuje prirodne poliestere koji se razgrađuju i probavljaju u dijelu kravljeg želuca koji se naziva burag, austrijski znanstvenici su započeli podrobnije analizirati probavne sokove u buragu koje su dobili iz klaonice. Potom su došli su do zaključka da se u buragu nalazi velika zajednica mikroba koja je odgovorna za probavu hrane i pretpostavili su da bi se ona mogla koristiti i za hidrolizu određenih vrsta plastike.  


Novi način oporabe plastike?

U istraživanju su analizirane tri vrste poliestera: sintetički polimer poznat kao PET koji se uglavnom koristi za ambalaže i tekstil, biorazgradivi kopolimer PBAT koji se koristi za plastične vrećice i materijal proizveden na biološkoj osnovi od obnovljivih sirovina. Istraživanje je tako pokazalo da se u laboratorijskim uvjetima sve tri vrste mogu učinkovito razgraditi mikroorganizmima koji se nalaze u želucu krave. Pri tome Dr. Ribitsch naglašava da treba nastaviti istraživati zajednice mikroba i djelovanje i specifičnost njihovih enzima. To bi rješenje moglo predstavljati nov i ekološki prihvatljiv način recikliranja plastike. 

Rad o spomenutom istraživanju nedavno je nedavno objavljen u prestižnom časopisu 'Frontiers in Bioengineering and Biotechnology', izvijestio je Inozemni ured Grada Beča.