Upravni sud u Leipzigu dao je njemačkim općinama pravo da zabrane dizelaše na cestama ili cijelim četvrtima, ako su emisije ispušnih plinova vozila lošije od dizelaša s normom Euro 6. Međutim, profesor dr. med. Köhler, stručnjak za pluća, koji je pet godina bio predsjednik Njemačkog društva za pulmologiju, predavao na Sveučilištima u Marburgu i Freiburgu i bio čak 28 godina medicinski direktor bolnice u Schmallenbergu, kritizirao je studije o finim česticama i dušikovim oksidima, pri čemu je naglasio da se kod problema oko ispušnih plinova vozila ne radi o zdravlju građana, nego o radnim mjestima i državnim sredstvima za istraživanje, kao i o oportunizmu i ideologiji. Za njega su upozorenja o finim lebdećim česticama i dušikovu oksidu za koje se upozorava da su opasni po zdravlje građana pretjerana. Kako prema studijama fine čestice i dušikov oksid na ljudsko zdravlje imaju minimalan utjecaj, u odnosu na cigarete, alkohol ili sport, ne mogu se izvući pouzdani zaključci - samo pogreške, naglašava Köhler. Naime, nema dokaza da veće količine finih čestica uzrokuju veća oštećenja od manjih količina. Također, nema ni biološkog objašnjenja zašto takve čestice loše utječu na tijelo. Prema tome, Köhler ističe da su studije metodički ispravne, ali su ih znanstvenici potpuno krivo protumačili. Također dodaje: „Tako je tema malo po malo napuhana do točke kada politika to više nije mogla promijeniti te su na kraju takve granične vrijednosti odobrene.“ Naročito se NO2 smatra velikim uzročnikom bolesti jer, na otvorenom kao i na prometnim gradskim ulicama, najviše 40 μg/m3 tijekom godine smatra se gornjom granicom, dok je u uredima i na drugim radnim mjestima kojja su u zatvorenim prostorijama 60 μg/m3 a na radnim mjestima u industriji dopušteno čak 950 μg/m3. To je gotovo 24 puta više od ograničenja na cestama. Tako je u njemačkim novinama 'Oberbayerische Volksblatt' prošle godine postavljeno pitanje: Zašto je velika količina dušikova oksida dugoročno bezopasna, a tako male količine smrtno opasne u kratkim razdobljima? Odgovor je bio da su granice definirane zbog različitog pristupa problemu. Za radna mjesta su provedena toksikološka ispitivanja na štakorima, odnosno koliku koncentraciju tog plina mogu izdržati. Rezultati su pokazali da tek kod 8000 μg/m3 NOx u zraku dolazi do nadraživanja dišnog sustava, što je osam puta više od dopuštenih granica na radnim mjestima. Kod vrijednosti od 2000 μg/m3, štakori nisu pretrpjeli nikakva mjerljiva oštećenja. Međutim, što se tiče ograničenih vrijednosti na prometnicama primijenjen je epidemiološki pristup, gdje se narušeno zdravlje bolesnika bilježi kao statistika. Rezultat je da na mjestima gdje je prosječna koncentracija dušikovog dioksida znatno iznad 40 μg, ljudima se narušava zdravlje. Zato je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 2005. godine preporučila tu graničnu vrijednost, a EU ju je prihvatila. No, u ovim epidemiološkim studijama nije bilo riječi samo o dušikovim oksidima, njihova prisutnost je samo 'jaka indikacija emisije vozila', kako je navedeno u izvješću WHO-a. Prema tome, sve što je bilo otrovno u zraku pripisalo se dušikovom oksidu. Ako se, primjerice, na prometnoj ulici u Münchenu ili Hamburgu godišnje prosječno mjeri 60 μg dušikovog oksida, to ne znači da vas taj plin čini bolesnima. To samo znači da je zbroj emisija vezanih za promet štetan za ljude, no istovremeno se ne istražuje da li je dušikov oksid iz dizelaša loš za čovjeka ili fine čestice iz benzinskih motora. Dakle, ako bi se smanjio samo NOX, neće se riješiti problem jer će druge, štetnije čestice, još uvijek biti u zraku. Problem je bio aktualan i kod istražnog odbora u aferi emisija Volkswagena, gdje je stručnjakinja za epidemiologiju morala priznati da povezanost dušikovog oksida i zdravlja ljudi nikad nije ispitana. Također, treba napomenuti da izvješće Svjetske zdravstvene organizacije je gotovo temeljeno na mjerenjima u razdobljima ili regijama gdje još nije bilo učinkovite kontrole emisija (za benzince i dizelaše) ili gdje je tek započela. Nema sumnje da su ti plinovi štetni za zdravlje, no samo u visokoj koncentraciji. To znači da morate satima biti blizu ispušnih plinova dizelaša da bi se narušilo zdravlje, objavio je Auto-Medienportal.