Izvještaj o stanju planeta 'Living Planet Report 2018' predstavlja sveobuhvatan pregled stanja našeg prirodnog svijeta, a usredotočuje se i na važnost i vrijednost prirode za zdravlje i dobrobit ljudi, kao i za dobrobit našeg društva i gospodarstva. Indeks živućeg planeta (The Living Planet Index) pokazuje na to da su populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova pale u prosjeku za 60% između 1970. - 2014. godine. Najveći pokretači trenutačnog gubitka biološke raznolikosti su prekomjerna eksploatacija i poljoprivreda, oboje vezano uz stalno povećanje ljudske potrošnje. Ubrzana ljudska proizvodnja znatno potkopava sposobnost prirode da podržava i održava naše živote, društva i gospodarstva. Globalno, priroda pruža usluge čovječanstvu vrijedne oko 125 bilijuna USD godišnje, a pomaže i u osiguravanju svježeg zraka, čiste vode, hrane, energije, lijekova i drugih proizvoda i materijala. Čak 20% Amazone je nestalo u samo 50 godina, kao i polovica koralja u svijetu u samo 30 godina. U našoj regiji stanje prirode nije u potpunosti alarmantno, no način javnog upravljanja prirodnim resursima je katastrofalan, a pristup informacijama nije osiguran, savjetovanje sa sudionicima je površno i odnos onih koji imaju prava i onih koji odlučuju o tim pravima nije ravnopravan. Manje od 5% živog svijeta su divlje vrste, dok 96% čine ljudi i domaće životinje, uglavnom za ljudsku prehranu. Kod nas su i ris i vuk u bliskoj povijesti bili gotovo istrebljeni dok jedino za medvjeda imamo kontinuirano pozitivan trend populacije. Što se tiče slatkovodnih vrsta 82% je već nestalo, što ukazuje na kritično stanje vodenih ekosustava bez kojih nema ni čovjeka na Zemlji. U našem slučaju jednoj od 10 ribljih vrsta prijeti nestanak zbog izgradnje  hidroenergetske infrastrukture. Trenutačno postojeće male hidroelektrane diljem Zapadnog Balkana (ukupno skoro 90% svih hidroenergetskih postrojenja) doprinosi manje od 5% ukupnoj proizvodnji električne energije. Ne pomaže niti cijeli sustav poticaja u energetici koji omogućuje da se novac poreznih obveznika troši na uništavanje osnovnog resursa za život o čemu građani nemaju priliku odlučivati. Također,  93% procijenjenih ribljih stokova u Sredozemlju je u prelovu, a u Jadranu situacija je vrlo slična, objavio je WWF.