Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost će s 107,7 milijun sufinancirati 141 projekt povećanja energetske učinkovitosti u stambenim i nestambenim zgradama, a čija ukupna vrijednost investicije iznosi 377 milijuna kuna, navodi se u priopćenju FZOEU-a. „Zbog velike potrošnje energije u zgradama, ali i istovremeno najvećeg potencijala energetskih i ekoloških ušteda, energetska učinkovitost u zgradarstvu postaje jedan od prioriteta projektiranja i suvremene gradnje pa ne čudi ni veliki interes za ovaj Fondov natječaj“, istaknuo je njegov direktor Dinko Polić. Dodao je da se od ukupno dodijeljenog iznosa 105,2 milijuna kuna odnosi na financijske pomoći jedinicama regionalne i lokalne samouprave te javnim ustanovama, a s 2,5 milijuna Fond će trgovačkim društvima i obrtnicima subvencionirati kamate na odobrene kredite. „Od 141 prihvaćene ponude čak njih 55 se odnosi na dječje vrtiće i škole čija postojeća izgradnja ne zadovoljava današnje standarde. Njihovom rekonstrukcijom, primjenjujući standarde održive gradnje, smanjit će se potrošnja energije i doprinijeti zaštiti okoliša, ali i osigurati ugodniji i kvalitetniji boravak djece u tim odgojno-obrazovnim ustanovama“, kazao je Polić. Subvencioniranje projekata povećanja energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama Fond će provoditi u suradnji s 30 jedinica lokalne, odnosno regionalne samouprave. Fizička osoba koja podnosi prijavu na natječaj koji će raspisati županija, grad ili općina na čijem području se nalazi obiteljska kuća mora, između ostalog, dostaviti dokaz o prebivalištu i vlasništvu nad objektom te posjedovati odgovarajući pravomoćni akt kojim je dopušteno građenje obiteljske kuće u kojoj se planira provedba projekta. Sredstva Fonda za ovu namjenu mogu iznositi do 40% u odnosu na opravdane troškove ulaganja, ali ne više od 30 tisuća kuna po projektu, dok je najmanje 10% sredstava osigurala jedinica lokalne/regionalne samouprave u svom proračunu. Upraviteljima višestambenih zgrada, koji su u ime suvlasnika podnijeli ponudu na natječaj Fond će subvencionirati kamate kredita do 800 tisuća kuna po projektu. Energetskom obnovom starih zgrada, naročito onih građenih prije 1980. godine, moguće je postići uštedu u potrošnji toplinske energije od preko 60%. Osim zamjenom prozora, najveće uštede mogu se postići izolacijom vanjskog zida. Dodatna ulaganja u toplinsku izolaciju pri obnovi već dotrajale fasade kreću se u ukupnoj cijeni sanacije fasade 20-40%, što daje povoljne ekonomske rezultate u usporedbi s dugoročnim uštedama koje se postižu. Direktor Polić je istaknu kako će ovih 377 milijuna kuna ulaganja u energetsku obnovu zgrada, osim pozitivnih ekološko–energetskih učinaka pokrenuti i značajne investicije u građevinskom sektoru koje su nužne za njegov brži oporavak.