Vlada je u četvrtak usvojila godišnje Izvješće o napretku postignutom u ostvarenju nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti za 2017., a razmatraju se podaci iz 2016. U općoj potrošnji trošilo se 52,8% energije, 32,7% u prometu i 14,5% u industriji. U odnosnu na 2015. potrošnja energije u industriji u 2016. smanjena je za 0,3%, a bilježi se porast korištenja tehnološke pare od 11,9%, dok je u općoj potrošnji potrošnja energije povećana za tek 0,01%, a u prometu čak 2,6%. U razdoblju 2011.-2016. u industriji je ostvaren trend smanjenja potrošnje energije s prosječnom godišnjom stopom od tri posto, u prometu je potrošnja prosječno rasla 1,2% godišnje, a u općoj potrošnji je padala s 1,5% godišnje. Zanimljivo je da je u strukturi potrošnje oblika energije u industriji najveći pad 2016. ostvaren u potrošnji ogrjevnog drva i biomase i to 16,3%, tekuća goriva, prirodni plin i ugljen te koks pali su za 7,5%, 6,2% odnosno 5,5%, a potrošnja električne energije smanjila se za 0,1%. Potrošnja tekućih biogoriva na godišnjoj razini pala je za čak 95,6%, a u periodu 2011.-2016. za 20%. Energetskom obnovom državnih zgrada ušteđeno je 0,03302 PJ, čime je znatno premašen cilj od 3% godišnje koji iznosi 0,00489 PJ godišnje. Kroz razne programe energetske učinkovitosti ostvareno je 0,39183 PJ energije, nije emitirano 22.811 tona CO₂, a investirano je 559,77 milijuna kuna od čega 277,7 iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Zanimljivo je da prema podacima CEI-a nije bilo ni investicija niti ušteda u segmentima energetski učinkovite rasvjete i energetski učinkovitih vozila, kao niti uspostava posebnog poreza na motorna vozila na temelju emisija CO₂, stoji u Izvješću.