U 2013. godini u RH bilo je raspoloživo ukupno 4.386 MW proizvodnih kapaciteta. Najveći udio proizvodnih kapaciteta u iznosu od oko 85% u vlasništvu je HEP-a d.d., a kojim operativno upravlja HEP-Proizvodnja d.o.o. Taj udio je u 2013. godini manji za 4 % od onog iz 2012. godine što je posljedica ulaska većeg broja elektrana koje koriste obnovljive izvore energije u elektroenergetski sustav. Udio u proizvodnji električne energije iz vjetroelektrana dosegao je 4%. U sustavu poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije proizvedeno je ukupno 599,6 GWh. Najveći dio ukupne potrošnje električne energije u 2013. godini pokriven je iz domaće proizvodnje proizvodnjom elektrana smještenih na teritoriju RH koja je iznosila 12,8 TWh (74 %). Proizvodnja nuklearne elektrane (NE) Krško za potrebe HEP-a iznosila je 2,5 TWh (15%). Uvoz električne energije u 2013. doseže 26% ukupne potrošnje hrvatskog elektroenergetskog sustava.
Udio uvoza u ukupnoj potrošnji električne energije je znatno je manji nego 2012. godine kada je, zbog nepovoljnih hidroloških uvjeta, iznosio 29% što pokazuje veliku osjetljivost proizvodnje električne energije iz elektrana smještenih na teritoriju RH o hidrološkim uvjetima.
U 2013. HOPS je nabavom električne energije za pokriće gubitaka u prijenosnoj mreži za zadnji kvartal 2013. godine započeo proces nabave električne energije za pokriće gubitaka po tržišnim načelima. Energija za pokriće gubitaka u distribucijskoj mreži te pružanje pomoćnih usluga elektroenergetskog sustava i energija za uravnoteženje realizirane su temeljem sklopljenih ugovora unutar HEP grupe, odnosno još uvijek nisu nabavljeni sukladno razvidnim, nepristranim i tržišnim načelima, stoji u HERA-inom izvješću. U ovom trenutku, zbog nepostojanja odgovarajućeg tržišta pomoćnih usluga i energije uravnoteženja, te usluge nisu niti mogle biti nabavljene po tržišnim načelima, zaključuje se i dodaje da je novim Zakonom o tržištu električne energije predviđeno je donošenje metodologija kojima bi se regulirala cijena takvih usluga do otvaranja tržišta.
Gubici električne energije u prijenosnoj mreži bili su prihvatljivih 2,2% dok se u distribucijskoj mreži mogu smanjiti gubici električne energije, koji u 2013. godini iznose 9,1%. Ukupni iznos trgovane električne energije svih tržišnih sudionika (uključujući i opskrbljivače krajnjih kupaca) u 2013. iznosio je 43 TWh. Pri tome je ukupni iznos električne energije trgovan između tvrtki koje pripadaju HEP grupi iznosio 34,1 TWh, odnosno 80% ukupnog obujma trgovanja električnom energijom u RH u 2013. godini.
Jedna od nužnih tehničko-organizacijskih pretpostavki za razvoj veleprodajnog tržišta električne energije je učinkovit mehanizam utvrđivanja i dodjele prekograničnih prijenosnih kapaciteta i upravljanje zagušenjima u prijenosnoj mreži. Najveći dio kupaca na tržištu električne energije opskrbljivala je HEP Opskrba d.o.o. Ostali opskrbljivači imali su udio od 7,8% u ukupnoj prodaji, odnosno 15,6% u prodaji električne energije kupcima koji nemaju mogućnost opskrbe u okviru javne usluge, što je u odnosu na kraj 2012. povećanje za više od pet puta. Opskrbljivači izvan HEP grupe su u 2013. godini opskrbljivali oko 47.000 kućanstava, za razliku od kraja 2012. kad su opskrbljivali manje od 700 kućanstava. U tom pogledu, može se konstatirati da je s 2013. godinom počelo stvarno otvaranje maloprodajnog tržišta električne energije, a HERA konstatira da se trend njegovog dinamiziranja nastavlja i u 2014. godini. Hrvatsko tržište električne energije zasniva se na bilateralnoj trgovini. Usporedbom s energijom koja je prodana krajnjim kupcima iz ugovornih rasporeda (oko 16 TWh) i ostvarene potrošnje krajnjih kupaca (oko 15,1 TWh) očito je da su opskrbljivači tijekom 2013. godine u značajnoj mjeri prijavljivali ugovorne rasporede koji su bili nerealno visoki. Ističe se da je mehanizam obračuna energije uravnoteženja subjektima odgovornim za odstupanje jedno je od područja koje treba unaprijediti. U slučaju izgradnje novih vjetroelektrana ukupne snage 1.200 MW HEP-OPS predviđa izgradnju TS 400/110 kV Lika koja će osim za prihvat svih VE u okolini biti i točka povezivanja buduće nove interkonekcije s BiH na 400 kV prema Banja Luci. Predviđa se i revitalizacija postojećeg 220 kV dalekovoda Melina-Konjsko i podizanje na 400 kV, pri čemu bi se i postojeće 220 kV rasklopište Brinje pretvorilo u TS 400/220/110 kV, na koji bi se priključile buduće HE Senj 2 i TE Dalmacija.
