Novu će Vladu, uz mnoga druga, dočekati i vrlo osjetljivo pitanje poskupljenja struje i prirodnog plina, slaže se većina energetskih stručnjaka. Oni, naime, već dulje ističu da postojeće cijene tih energenata u Hrvatskoj za tarifne kupce (kućanstva) nisu realne i u skladu s tržišnim pravilima zbog čega bi ih, prema njihovim riječima, trebalo povisiti kako bi se energetskim tvrtkama osigurali normalni uvjeti za rad i nužne velike investicije. Mladen Zeljko, voditelj Odjela za proizvodnju i transformaciju energije u Energetskom institutu Hrvoje Požar nabrajajući argumente za poskupljenje, kaže da bi cijene električne energije i prirodnog plina za kućanstva trebalo povisiti otprilike oko 15%. To objašnjava podacima da Hrvatska uvozi otprilike 30% struje s europskog tržišta, gdje su cijene prosječno 15 posto više nego kod nas. Osim toga, dio domaće proizvodnje otpada na HEP-ove termoelektrane na plin, koji je na europskom tržištu također prosječno dosta skuplji nego u Hrvatskoj, što povećava proizvodnu cijenu iz tih termoelektrana, dodaje Zeljko. On ističe da zbog višemjesečnog natprosječno sušnog razdoblja akumulacije HEP-ovih hidroelektrana već godinama uoči zime nisu bile tako slabo napunjene. Naime, hidrološka situacija je, dodaje, još od ožujka znatno ispod prosjeka, a jače punjenje akumulacija hidroelektrana u kopnenom dijelu Hrvatske može se očekivati tek krajem zime kad počne topljenje snijega. Kad se tome doda da bi hladna zima mogla za desetak posto povisiti cijene električne energije na europskom tržištu, što će nam dodatno poskupiti uvoz, te planirane velike HEP-ove investicije jasno je zašto stručnjaci, nakon duljeg vremena, očekuju poskupljenje struje. Međutim, Zeljko ističe da postojeće cijene s tržišnima i zbog teške gospodarske situacije ne bi trebalo uskladiti od jednom, nego postupno. Na primjer, u dva ili tri manja poskupljenja tijekom 12 mjeseci. Pritom predlaže da bi cijene struje trebalo određivati po formuli, sličnoj onoj za naftne derivate, u kojoj bi bile cijene energenata za termoelektrane, hidrologija, cijene struje na europskom tržištu te tečajevi dolara i eura u odnosu na kunu. Jedino se cijene zbog velikog i skupog posla očitanja više od dva milijuna brojila ne bi, kao kod derivata, usklađivale svaka dva tjedna, nego, na primjer, svaka tri mjeseca. Iako kaže da bi cijene prirodnog plina za kućanstva trebale porasti znatno više kako bi se uskladile s tržišnima, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Miljenko Šunić kaže da je zbog loše gospodarske situacije teško očekivati poskupljenje veće od 10%. Posebno ako se ne razdvoje cijene za socijalne i ostale kategorije potrošača. Naime, prosječne cijene za kućanstva u Hrvatskoj su, prema njegovim riječima, malo više od 3 kune po prostornom metru, a u EU oko 4 do 4,50 kuna po kubiku. Kao glavne razloge navodi potrebu osiguravanja plinskim tvrtkama normalnih uvjeta za rad i nužna velika ulaganja. Na primjer, treba puno investirati u istraživanje i proizvodnju kako bi se nadomjestila u prosjeku sve starija domaća plinska polja čija će se proizvodnja postupno smanjivati i gasiti. Osim toga, Šunić upozorava i da plinski distributeri i opskrbljivači zbog premalih naknada (u Sloveniji su gotovo dvostruko veće) jedva preživljavaju, pa su im mreže, zbog nedovoljnog ulaganja u održavanje i modernizaciju, nerijetko u dosta lošem stanju, pa čak i na granici sigurnog rada.Osim tržišnih razloga te dugogodišnjeg održavanje preniskih cijena struje i plina iz socijalnih i političkih razloga, do sredine 2013. čeka nas još jedan razlog za poskupljenje tih energenata. Naime, u Hrvatskoj trošarine, kakve se plaćaju na cijene naftnih derivata, ne postoje u cijenama prirodnog plina i električne energije. Kako ćemo se do ulaska u EU i po tome morati izjednačiti s europskim propisima, to će potaknuti novo poskupljenje tih energenata, piše Vjesnik.