Energetski stručnjak Igor Dekanić u razgovoru za HRT komentirao je napetosti na Bliskom istoku i njihovu moguću posljedicu – zatvaranje Hormuškog tjesnaca, ključne svjetske rute za naftu. Iako priznaje da su poremećaji mogući, vjeruje kako do blokade neće doći. Osvrnuo se i na osjetljivost tržišta, reakcije burzi, poziciju Rusije te otpornost hrvatskog energetskog sustava i LNG terminala u Omišlju.
Dekanić se najprije osvrnuo na eventualno zatvaranje Hormuškog tjesnaca, za koje je rekao "da je moguće, ali ipak nije izgledno".
"Ne vjerujem da bi sada došlo do zatvaranja, ali da su određeni poremećaji u snabdijevanju mogući, jesu. No nafta se danas trguje na robnim burzama kao svaka burzovna roba i taj skok cijena nafte se već popodne istopio. Cijene nafte su popodne pojeftinile na 70 i nešto dolara", kazao je.
Na pitanje koliko bi bilo potrebno da se aktiviraju alternativni pravci, odgovara kako za njihovo osposobljavanje trebaju mjeseci i godine.
"Rusiji bi rast cijena išao u korist, pogotovo ako Europska unija opet usvoji svoj novi paket sankcija kojima se opet predviđa maksimiranje i dalje sniženje cijena ruske nafte. Međutim, ruska nafta danas opet ne dolazi u Europu, nego najviše dolazi u Aziju, a ako i dođe u Europu, dođe preko pete posredničke transportne brodarske tvrtke da se ne zna čije su molekule unutra", rekao je.
Za Hrvatsku je, smatra, najvažniji element vezan za LNG terminal na Omišlju. Velik dio tog plina dolazi iz Katara. Na pitanje može li tu biti potencijalnih problema u opskrbi, odgovara kako vjeruje da ne može.
"Hrvatska ima i uvozne i naftne i plinske kapacitete koji u nafti četiri i pol puta prelaze ukupne potrebe zemlje, u plinu možda dva, tri puta. Hrvatska je uvozno čvorište za središnju i jugoistočnu Europu i naše tržište ne bi patilo. A drugim riječima, i naše tvrtke koje operiraju tim postrojenjima su operatori. Trgovci će se pobrinuti da kupe jeftiniju naftu ili jeftiniji plin negdje na tankerima, na morskoj pučini, u tko zna kojem oceanu", zaključio je Dekanić.
