Dekarbonizacija diže potražnju za aluminijem, bakrom i kositrom

Autor: N.D. Objavljeno: 23.06.2021. 🕜 10:03 Lokacija: Zagreb

Rijetki metali još nisu na razini poticaja

Potaknute snažnim očekivanjima potražnje dok se svijet udaljava od oslanjanja na fosilna goriva, cijene mnogih industrijskih metala rastu, ali budući rast cijena vjerojatno će biti ograničen na nekoliko odabranih metala važnih za energetsku tranziciju. Cijene bakra, aluminija i kositra iznad su razina potrebnih za poticanje gradnje novih kapaciteta. Rijetki metali pak još nisu na razini poticaja, piše Reuters. 

Analitičarska kuća Wood Mackenzie procjenjuje da će se potražnja za bakrom za obnovljivce, pohranu i prijenos te električna vozila i infrastrukturu za punjenje više nego udvostručiti na 8,6 milijuna tona u 2025. u odnosu na razinu od 2020. godine prema scenariju koji ograničava globalno zagrijavanje na manje od 2˚C. WoodMac predviđa da će se do 2030. potrošiti 15,1 milijuna tona bakra. Trebat će povećati opskrbu, ali rudari su oprezni u ulaganju nakon iskustva iz posljednjeg desetljeća kada su se ulaganja sudarila s najvećom potražnjom, što je dovelo do pada cijena i prihoda.

Kositar je zaboravljeni pješak energetske tranzicije. Gotovo 50% potražnje za kositrom, koja se procjenjuje na oko 340 000 tona ove godine, odnosi se na elektroničke komponente, od kojih su mnoge vitalne za gospodarstvo s niskim udjelom ugljika. Bez kositra elektroni ne teku, a baterije u električnim vozilima se ne pune. Jeremy Pearce, analitičar iz Međunarodnog udruženja za kositar, procjenjuje da električna vozila, obnovljivi izvori energije i baterijska pohrana troše oko 45 000 tona kositra godišnje. "To bi se moglo povećati na do 70 000 tona godišnje 2025. i možda 100 000 tona godišnje 2030.", procjenjuje Pearce.

Rijetki metali

Magneti izrađeni od neodimija i praseodimija (NdPr) koriste se u generatorima vjetroagregata i motorima na električnim vozilima. Električna vozila izrađena bez rijetkih metala manje su učinkovita jer baterija treba biti oko 30% veća da bi prešla istu udaljenost, kažu analitičari. Aluminij je težak oko trećine koliko i čelik po m3, što omogućuje lakoću električnih vozila i veću kilometražu prije punjenja baterija. Prema scenariju Wood Mackenziea za 2 ° C, potražnja za obnovljivcima, pohranom i prijenosom energije te električnim vozilima i punionicama popet će se na 24,4 milijuna tona 2025. i 42 milijuna 2030. sa 13,5 milijuna tona ove godine. 

Ukupna globalna potražnja za aluminijom očekuje se na oko 76 milijuna tona 2025. godine, što je 10% više u odnosu na ovu godinu, što ostavlja deficit u opskrbi od oko dva milijuna tona. Predviđeni nedostatak djelomično je posljedica kineskih emisijskih ciljeva, piše Reuters. 

TAGOVI