Iako je do sada održan samo jednom, prošle godine, MBF nije bez razloga proglašen jednim od prestižnijih događanja, pogledamo li samo tko je sve u vremenu 2. - 5. listopada nastupio u kompleksu TDR-a u Rovinju. Pod sloganom ‘Winning in the World to Come’ ovogodišnji je skup okupio više od 100 uglednih sudionika, a među govornicima našli su se svjetski i regionalno priznati stručnjaci.
Program izlaganja ove je godine bio usmjeren na ključne teme globalnog gospodarstva: umjetnu inteligenciju, liderstvo, održivost, geopolitiku i urbane transformacije, ali i energetiku, važan dio suvremenog gospodarstva i cjelokupnog življenja.
Energetici je stoga bio posvećen cijeli prijepodnevni dio programa prvoga dana skupa u dvorani B, u kojoj se nalazio i najveći dio izložbenih prostora niza suorganizatora, među kojima i poznatih proizvođača termotehničke opreme kao što su Klimaoprema i Samsung.
Okupljenima se stoga najprije obratio Željko Krevzelj, ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva koji je istaknuo kako je Vlada u sklopu Nacionalnog programa oporavka i otpornosti osigurala značajna sredstva upravo za energetiku. Radi se o 640 milijuna eura za jačanje elektroenergetskog sustava, 155 mil. eura za projekte u području geotermalne energije, vodika, elektromobilnosti i pohrane ugljika i 559 mil. eura za terminal za ukapljeni prirodni plin na Krku i plinsku infrastrukturu. "Hrvatska nije pasivni promatrač, već aktivan sudionik i pokretač zelene tranzicije. Ne gledamo na energetsku tranziciju samo kao na obvezu – vidimo je kao priliku za jačanje naše industrije, otvaranje novih radnih mjesta, jačanje konkurentnosti i energetske sigurnosti," naglasio je.
Nuklearna energija, energetske mreže i baterijska pohrana
Uz to, održana su i dva panela na temu energetike. U prvome, pod nazivom 'Stabilnost sustava u tranziciji: SMR, baterije i ulaganja u mrežnu infrastrukturu' moderator je bio Boris Labudović, glavni urednik časopisa EGE. Da izgradnja nuklearne elektrane, unatoč svemu, 'nije bauk', pojasnio je pri tome prof. dr. sc. Davor Grgić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Naime, i kada je građena NE Krško nije postojalo značajnije znanje i iskustvo, već je ono stečeno u tom projektu i na tome su obrazovane generacije stručnjaka. Zato i projekt neke moguće i buduće nuklearne elektrane u Hrvatskoj ne bi trebalo olako odbaciti samo zato što (trenutačno) možda nema stručnjaka. Konačno, nova rješenja malih modularnih reaktora (SMR) omogućavaju pojednostavljenje izvođenja radova na gradnji elektrane, dok manje dimenzije i snage postrojenja utječu na konačne troškove koji više ne moraju biti toliko visoki. U svakom slučaju, kako je napomenuo ravnatelj Krevzelj, nuklearnu energiju treba uzimati u obzir kao moguće rješenje za povećane potrebe za energijom koje se svakako očekuju u skoroj budućnosti.
Bez obzira na to hoće li se nuklearna elektrana u Hrvatskog ikada izgraditi ili neće, svakako se mora nastaviti s razvojem, nadogradnjom i osuvremenjavanjem prijenosne i distribucijske mreže, što su potvrdili mr. sc. Boris Markota iz Hrvatskog operatora prijenosnog sustava i Dražen Lovrić iz Sektora za strategiju i razvoj HEP-a. U elektroenergetskom sustavu budućnosti veliku će ulogu imati i pohrana energije, osobito u baterijskim spremnicima, iako ne treba zanemariti ni dobro uhodano i pouzdano rješenje kao što su reverzibilne (crpne) hidroelektrane. Pri tome valja istaknuti i zanimljiv projekt Energetskog parka Korlat koji povezuje proizvodnju energije iz Sunca i vjetra i pohranu energije, što HEP ostvaruje pokraj Benkovca.
Uz to, važnost baterijske pohrane, ali i koncept virtualnih elektrana za male proizvođače električnih energije, ali i cijeli EES pojasnio je pak Mladen Šicel, voditelj Odjela ugovaranja u tvrtki KOER.
Vodik, otpadna energija i ugljikov dioksid
Drugi okrugli stol nosio je naziv 'Vodik i otpadna energija za teške sektore: promet, industrija i hvatanje CO2' i vodio ga je mr. sc. Igor Grozdanić, direktor energetike i strateškog planiranja tvrtke Turbomehanike. Zanimljive projekte u području vodika pokazale su dr. sc. Danica Maljković, tehnička direktorica u tvrtki Indeloop (dijela skupine DOK-ING) i mr. sc. Vesna Kučan Polak iz Agencije za ugljikovodike. Da se ipak treba vratiti prijenosu molekula (tj. plinovitim gorivima, a osobito vodiku kao prijenosniku energije), a ne elektrona (tj. električne energije) smatra Ivica Jakić, predsjednik Hrvatske udruge za razvoj i primjenu vodikovih gorivnih članaka H2 - Hydrogen Cell, dok se Josip Ergović, predsjednik Uprave tvrtke NEXE osvrnuo na važnost primjene goriva koja ne uzrokuju emisije, što pred građevinsku industriju stavlja velike zahtjeve.
Konačno, važnost kružnog gospodarstva i održivog razvoja ne samo u energetici, već u cjelokupnom gospodarstvu i življenju pokazao je Ante Čikotić, direktor tvrtke Inovapro. Radi se o tvrtki koja na području poslovne zone u Čaporicama kod Trilja dovršava gradnju elektrane na poljoprivredne ostatke koja će u kombinaciji sa sunčanom elektranom služiti za pogon podatkovnog centra čija gradnja uskoro kreće.
