Za te zemlje zacrtano je da u idućem desetljeću instaliraju najmanje 45% energetskih kapaciteta zasnovanih na izgaranju lignita. U Strategiji koja tek treba biti usvojena a obuhvaća period 2012-2020/2021 računa se na 13,23 GW novih kapaciteta, što je porast od 64% u odnosu na 2009. godinu. Takav plan, upozorava Bankwatch daleko je iznad potreba za energijom te regije i posve će obeshrabriti zemlje koje aspiriraju na članstvo u EU da se okrenu proizvodnji energije uz smanjenje udjela CO2, što je EU cilj do 2050. Dapače, sva tri razvojna scenarija koje spominje strategija podrazumijevaju rast emisija CO2 u toj regiji najmanje do 2030. Nadalje, Bankwatch konstatira da Strategija podupire razvoj energetske infrastrukture koja će poduprijeti izvoz energije u susjedne države članice EU, kojima nedostaje energije. Primjerice, ENTS-o u svojim desetogodišnjim planovima planira gradnju čak 4 interkonekcije za prijenos električne energije ispod Jadranskog mora u Italiju, što bi moglo pomoći toj zemlji da ostvari svoje ciljeve o proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. Istodobno, ciljevi za energetsku učinkovitost u regiji su postavljeni vrlo nisko, kao i oni koji se tiču udjela OIE. CEE Bankwatch pokriva središnju i istočnu Europu gdje nadzire aktivnosti međunarodnih financijskih institucija. Protiv strategije pobunile su se i nevladine udruge iz zemalja na koje se strategija odnosi, a iz Hrvatske ministru Čačiću obratila se Zelena akcija. Oni navode da javna rasprava gotovo da nije ni postojala, niti je javnosti ponuđen ikakav prijedlog za komentiranje.
Unatoč ogromnim gubicima u distribuciji energije od 20 do čak 30% ukupne potrošnje u pojedinim zemljama taj dokument posve zanemaruje, niti ga obrađuje. Smanjenjem gubitaka na manje od 10%, koliki je prosjek EU znatno bi se smanjila potreba za gradnjom tolikog broja novih energetskih kapaciteta, pa se zeleni čude zašto strategija to ne obradi. "Kriteriji za odabir prioritetnih energetskih projekata stavljaju u fokus prekogranične projekte čime u neravnopravan položaj dovode projekte energetske učinkovitosti kao i obnovljive izvore energije. Problematično je i da strategija posve zanemaruje dokument EK "Plan za kompetitivno gospodarstvo s niskim emsijama CO2, koji predviđa smanjenje emisija u sektoru proizvodnje električne energije do 2050. godine. To ima velik utjecaj na energetske sektore svih država članica EU, ili će to uskoro postati, pa je problematično da Strategija o tome ne vodi računa", stoji u pismu koje je Čačiću poslala Zelena akcija. Protiv takve strategije pobunili su se NGO-i i nekolicina članovi EU parlamenta iz Grčke, Slovačke, Slovenije i Njemačke, koji smatraju da EU nije dala dovoljno prostora za izmjenu nacrta strategije.
