U izgradnju brane Sklope HEP je u krš "ulio" više od 10,5 tisuća tona betona kako bi začepio krš
Dok HE Ombla ulazi u najavljivani finiš, javnost i dalje ostaje uskraćena za relevantne pokazatelje ekonomske opravdanosti projekta, koje investitor navodi kao dio ključnih razloga njegova pokretanja. U potrazi za tim podacima, Tportal je ovih danas ostao bez uspjeha u HEP-u i jednom ministarstvu, a vanjski stručnjaci iz energetike kazali su da nisu upućeni u te pojedinosti. Nadzorni odbor HEP-a odobrio je sredinom listopada prošle godine ulazak u 123,2 milijuna eura visok zajam od Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Nekoliko dana prije toga predstavljena je Studija utjecaja na okoliš koja je razotkrila da se HEP upušta u tako zahtjevan projekt sa sumnjivim podacima o glavnim područjima utjecaja na okoliš. U to vrijeme u javnost je procurila vrlo nepovoljna ocjena konzultanata EBRD-a, koja je pokazala da slične dubioze vladaju i na tehničkom i ekonomskom polju projekta.Prema njima, HEP bi u prvih 25 godina rada elektrane prodajom struje i vode (!) uspio vratiti samo 37,8 posto uloženih sredstava. HEP je tada dao izjavio da konzultanti EBRD-a nisu imali dovoljno vremena proučiti svu dokumentaciju i da će se njihovo mišljenje uskladiti nakon prezentacije projekta. Tportal je ovih dana zamolio HEP da im dostavi 'usklađenu' ekonomsku ocjenu projekta, za koju je zacijelo proteklo dovoljno vremena, ali nismo dobili tražene podatke.
No, kako je pisao Novi list, nadzorni odbor HEP-a, koji je odobrio zaduženje, dobio je od uprave HEP-a podatke prema kojima je razdoblje povrata investicije samo 13 godina, a očekivana prosječna prodajna cijena struje u narednih 25 godina ne 214 kuna po MWh, kako je bilo prezentirano konzultantima, nego 487 kuna po MWh! Neki se pitaju je li to razlog tome što HEP opet najavljuje povećanja cijene električne energije?To zacijelo ne bi bio konačni trošak Omble, čak i kada znamo da su iznos u markama iz 1999, kad je usvojena Studija utjecaja, 'ladno danas prebacili u isto toliko eura. Nesigurnost troškova potiču i okolišna pitanja koje HEP ignorira.
Naime, velika okršenost stijena mogla bi, osobito s godinama, stvarati sve veće nevolje s vododrživosti podzemne akumulacije. HEP nas uvjerava kako neće biti nikakvih problema s podizanjem vode, međutim, vjerodostojnost njegovih studija ovih dana neslavno dokumentira nedavno pokrenuta HE Lešće, koja okolnom stanovništvu čini velike nevolje.
Čak i kad bi HEP pristupio tom problemu s kudikamo većom pažnjom, krški sustavi su mačak u vreći sve dok ih ne istražite do zadnjeg detalja, a ne kao Omblu, s tek kojim promilom njezine protežnosti. Kao da se HEP ne sjeća da je pri gradnji brane Sklope u Lici 1970. u podzemlje ulupao preko 10,5 tisuća tona betonske mase da bi začepio bezdane šupljine. Hidrogeolog-speleolog dr. Srećko Božičević svjedoči da je bio u timu speleologa koji su šest mjeseci u danonoćnim smjenama nadgledali injektiranje betonske mase u podzemlje. Ili na slivu Trebišnjice, kojoj pripada i Ombla: zatvoren je izvor Obod u Fatničkom polju kako bi se smanjilo plavljenje polja.
Nakon prve snažne kiše, tlak u izvoru je porastao na desetak atmosfera, voda počela izvirati oko 100 metara poviše izvora, kućama obližnjeg sela počeli su tutnjati snažni lokalni potresi i pokrenuta su klizišta, tako da je jedini izlaz bilo miniranje betonskog čepa.
Primjera urušavanja tla bilo je još bliže Ombli, kod Bileće, oko 2006, kad se u selu Pađeni otvorio krater pomjera 10 metara, koji je progutao tor s ovcama jednog seljaka. Možda HEP i računa na te troškove, pa štedi čak i na cijeni zemljišta. Tako je nedavno konsternirao vlasnike zemlje oko Omble nudeći najviše 38 kuna za metar i prijetio izvlaštenjem ako ne pristanu.
Dvojica stručnjaka koja su povezana s proizvodnjom energije u Hrvatskoj, Damir Begović koji je bio na čelu HEP od 1995. do 2000,najprije kao direktor, a potom kao predsjednik uprave i predsjednik nadzornog odbora (2004-2005), i dugogodišnji direktor
Energetskog instituta Hrvoje Požar dr. Goran Granić, kazali su da nisu upućeni u ekonomsku stranu projekta i da nam ne mogu pomoći.egović kaže da se radi o zahtjevnom i izazovnom tehničko-tehnološkom projektu, koji je u njegovo vrijeme, s obzirom na istraženost, stanje u hrvatskom sustavu i tržištu energenata, bio u drugoj, odnosno u trećoj razini prioriteta, ali da su računali na taj projekt u budućnosti. 'Ne znam ekonomske pokazatelje i ne mogu komentirati konzultantsko izviješće pošto se ona rade za naručitelja, a ja nisam upoznat s njim', kazao nam je Begović.
Za Begovića je krucijalno pitanje HE Omble geomehanika, odnosno stabilnosti padina. U tome su u vrijeme njegova mandata postigli 92-93 posto sigurnosti te su nastojali ići u tom pogledu još dalje.
Dr. Goran Granić smatra da su na Ombli najviše zakazale dvije stvari: loš odnos prema javnosti, u kojem je investitor trebao rizična pitanja podijeliti sa stanovništvom, i to već u ranoj fazi projekta, i dug vremenski tijek od izrade studije utjecaja do ulaska u realizaciju projekta. Ni za jedan od njih nema opravdanja. Kaže da je pratio jedan projekt termoelektrane na ugljen koji je prihvaćen na Floridi, u kojem je javnost izišla na referendum i glasala za TE jer je investitor ponudio vjerodostojno rješenje i odgovorno se ponio.
HEP kaže da je s projektom s ekonomske strane sve uredno. 'Krajem studenog završena je i od strane EBRD-a dostavljena nam na uvid konačna verzija izvještaja provedenog dubinskog ispitivanja projekta HE Ombla. Navedeni izvještaj vlasništvo je EBRD-a te stoga HEP ne može objaviti ni izvještaj ni njegove dijelove. No, možemo Vas izvijestiti da je izvještaj sukladan ocjeni financijskih parametara iz HEP-ovog investicijskog programa, pri čemu je izvještaj konzultanata ekonomski vrednovao i posredne učinke projekta što je u odnosu na našu procjenu povećalo pozitivan ekonomsko-financijski učinak projekta', odgovorili su iz HEP-a.