"Držim ovo uistinu povijesnim trenutkom za HEP, ali i za Ličko-senjsku županiju. Kosinj, dakle, nije više utopija, nije ideja, on je stvarnost i samo pitanje tehnike i vremena, dodao je Koračević i izrazio žaljenje što se na tako nešto toliko dugo, 20 godina, čekalo, jer se, kako je rekao, radi o golemom energetskom potencijalu, kojim se međutim otvara i čitav niz drugih mogućnosti razvoja ovoga kraja.
Duboko sam uvjeren da je na pomolu odgovorniji i snažniji pristup razvoju ovoga kraja i od centra države, a posebno županije i lokalne uprave. Dalje ovako, jednostavno, ne može jer ljudi odlaze", zaključio je Koračević i nastavio:
– To bi se s ovim projektom ubrzo ublažilo u značajnoj mjeri, a projekt je vrijedan više od 600 milijuna eura i drugi je po vrijednosti otkad država Hrvatska postoji, prvi je tek nešto skuplji Plomin.
No, on je i vrlo kompleksan, ali ipak ga planiramo završiti u narednih pet godina. Ovim projektom se definitivno ovome kraju vraća i daje jedna nova razvojna dimenzija, a HEP je spreman biti u njoj partner lokalnom stanovništvu, ponajprije u razvojnom smislu.
Upitan na tribini što će se dogoditi nakon tih pet godina, što će tada raditi ljudi kojima će se kuće i imanja poplaviti, a oni se možda uključiti u neke od radova, predsjednik Uprave HEP-a je odgovorio:
– Moramo biti odgovorni prema tim ljudima i pružiti im novu šansu, a nova šansa se otvara s novom akumulacijom, mogućnostima navodnjavanja, s razvojem poljoprivredne proizvodnje, stočarstva, svime onim što su ljudi u ovome kraju prije radili i prehranjivali svoje neusporedivo brojnije i veće obitelji. Ali, to mora biti uz jedan novi način i pristup uz svesrdnu podršku države, tim više što ovaj prostor ima i jednu novu dimenziju zahvaljujući mogućnostima priljeva sredstava iz EU fondova, kojima će se sada tek odškrinuta vrata našim ulaskom u EU širom otvoriti, zaključio je Koračević.
Stanovnici Kosinja su u više navrata upozoravali da na predstojećim poslovima gradnje akumulacija, tunela i pratećih objekata prvenstveno treba zapošljavati domaću radnu snagu. Pitanjima cijena otkupa nisu se doticali, kažu da će se zajednički jezik za to i slično uvijek nekako pronaći, da vuk bude sit, a i ovce – na broju, piše Novi list.
