Od krizne 2009. godine država iz javnih poduzeća, ali i onih u kojima je manjinski dioničar, povlači dobit kako bi pokrpala proračun i ta se praksa nastavlja i dalje unatoč tome što je kriza prestala i javne financije su, kako tvrdi vlast, konsolidirane. Ipak, Vlada je i lani, a učinit će to i ove godine, uzela novac HEP-u, a iz njezinih redova stižu najave kako će IPO HEP-a i prodaja četvrtine dionica omogućiti HEP-u da ostvari širenje u regiji. Država je HEP-u u nekoliko godina uzela 2,18 milijardi kuna dobiti. Taj novac je HEP, da je država doista tako htjela, mogao iskoristiti za kupnju poduzeća u regiji. U prošloj je godini tako, odgovorili su Novom listu iz Ministarstva financija, prema preliminarnim podacima o ostvarenju prihoda i primitaka Državnog proračuna za 2017. godinu, Hrvatska elektroprivreda u proračun uplatila 794,3 milijuna kuna svoje dobiti. Ranijih godina, odnosno 2011., 2014. i 2016. godine, HEP je u državni proračun uplatio 1,385 milijardi kuna svoje dobiti. Tako je u samo četiri uplate HEP svom vlasniku transferirao više od dvije milijarde kuna. Vlasnik mu, odnosno Vlada, sada planira pomoći da do novca nužnog za akvizicije u regiji dođe tako što će prodati 25 posto njegovih dionica. Time će se uplate HEP-a u proračun smanjiti, jer se smanjuje i državni udio, a onaj tko kupi dionice HEP-a sigurno neće blagonaklono gledati da dobit odlazi za državnu potrošnju.nije to jedina tvrtka kojoj je država posljednjih godina uzimala dobit. Lani su Hrvatske šume u proračun uplatile gotovo 105 milijuna kuna, što znači da su od 2009. godine dosad u proračun transferirale gotovo pola milijarde kuna. Agencija Alan je, primjerice, dosad uplatila ukupno 271 milijun kuna. Od 2009. godine do kraja prošle godine država je iz poduzeća u kojima je jedini vlasnik ili je suvlasnik povukla 7,8 milijardi kuna dobiti, odnosno više od milijardu eura, a ta će brojka samo nastavljati rasti i ove godine. Uz to što je taj novac završio u državnoj potrošnji umjesto u ulaganjima i moguće novim radnim mjestima, nije nevažno ni to što su se te tvrtke često morale zadužiti kako bi državi isplatile dio svoje dobiti, na što, naravno, moraju platiti i kamate.