"Hrvatski elektroenergetski sektor zabilježio je određene pomake u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ukupna potrošnja električne energije porasla je za 5,5 posto, prvenstveno zbog hladnijeg vremena i rasta gospodarske aktivnosti. Istovremeno je zabilježen rast proizvodnje iz ostalih obnovljivih izvora, dok je proizvodnja iz fosilnih i hidroelektrana bila u padu. Najveća promjena odnosi se na energetski saldo – Hrvatska je ponovno postala neto uvoznik električne energije.", navodi se u izvješću Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH) za prvi kvartal 2025. godine objavljenom u povodu Svjetskog dana obnovljivih izvora energije.
Izvješće o elektroenergetskim kretanjima u Hrvatskoj za prvi kvartal 2025. godine navodi kako su hidroelektrane, kao tradicionalni nositelj proizvodnje, zabilježile su pad proizvodnje od 17,8 posto (1.656 GWh) u odnosu na isti kvartal prošle godine. To se pripisuje lošijoj hidrologiji, osobito u prva dva mjeseca. Hidroelektrane drže prvo mjesto u strukturi raspoložive energije u prvom kvartalu ove godine s 33,6 posto. (u prvom kvartalu 2024. to je bilo 41,9 posto)
Ostali obnovljivi izvori energije (OIE) bilježe rast od 17,6 posto, s ukupnom proizvodnjom od 1.265 GWh, što čini svaki četvrti kilovatsat (kWh) potrošene energije u Hrvatskoj. Time su po prvi put značajno nadmašili proizvodnju termoelektrana na fosilna goriva i gotovo udvostručili razliku u odnosu na isporuku iz NE Krško (50 posto).
Poslije hidroelektrana drže drugo mjesto u strukturi raspoložive energije s 25,7 posto u prvom kvartalu ove godine. U odnosu na termoelektrane na fosilna goriva ostali OIE proizveli su u prvom kvartalu ove godine 356 GWh više, (39,2 posto više), a u odnosu na isporuku NE Krško(50 posto) 508 GWh (67,1 posto više).
Termoelektrane na trećem mjestu
Proizvodnja iz termoelektrana na fosilna goriva iznosila je 909 GWh, što je pad od 5,0 posto u odnosu na 2024. godinu, pri čemu je TE Plomin bila van pogona u oba kvartala. Termoelektrane drže treće mjesto u raspoloživoj električnoj energiji u prvom kvartalu ove godine s 18,5 posto.
Isporuka električne energije iz NE Krško (50 posto) za sustav Hrvatske ostvarena u prvom kvartalu ove godine iznosila je 757 GWh i manja je za 5 GWh u odnosu na isti kvartal prošle godine. U strukturi raspoložive energije to iznosi 15,4 posto u prvom kvartalu ove godine čime drže četvrto mjesto.
Iz crpljene vode reverzibilne elektrane (neobnovljivi dio) su u prvom kvartalu ove godine proizvele 59 GWh, 29 GWh više od prvog kvartala prošle godine. U strukturi raspoložive energije to iznosi 1,2 posto u prvom kvartalu ove godine čime drže peto mjesto.
Vjetroelektrane su u prvom kvartalu ove godine ostvarile proizvodnju od 881 GWh što je za 131 GWh više u odnosu na prvi kvartal prošle godine, to je rast od 17,5 posto što je posljedica bolje vjetrovitosti i ulaska u pogon novih proizvodnih kapaciteta (VE Mazin 20 MW, VE Visoka 53 MW i VE Opor 24 MW).
Ponovo uvoz električne energije
U strukturi raspoložive energije vjetroelektrane su u prvom kvartalu 2025. godine sudjelovale s 17,9 posto. Sunčane elektrane su u prvom kvartalu ove godine ostvarile proizvodnju od 144 GWh što je za 81 GWh više u odnosu na prvi kvartal prošle godine, to je rast od 128,6 posto što je posljedica ulaska u pogon novih proizvodnih kapaciteta.
U strukturi raspoložive energije sunčane elektrane su u prvom kvartalu 2025. godine sudjelovale s 2,9 posto.
Termoelektrane na obnovljive izvore (biomasa, bioplin) ostvarile su u prvom kvartalu ove godine proizvodnju od 240 GWh što je za 11 GWh više u odnosu na prvi kvartal prošle godine, rast od 4,8 posto.
U strukturi raspoložive energije termoelektrane na obnovljiva goriva su u prvom kvartalu 2025. godine sudjelovale s 4,9 posto. Geotermalna elektrana je bila van pogona u oba razdoblja.
Unatoč većoj proizvodnji iz OIE, slabija hidrološka godina i rast potrošnje doveli su do potrebe ponovnog uvoza električne energije – u iznosu od 325 GWh. To je negativan zaokret u odnosu na prvi kvartal 2024., kada je Hrvatska izvezla 125 GWh.
