Nakon ruske vojne intervencije u Ukrajini, šanse da hrvatska Vlada i mađarski MOL prodaju svoje dionice u Ini ruskom energetskom Rosneft svedene su praktički na nulu, piše Jutarnji list. S obzirom na to da su SAD, NATO i EU, zbog upada specijalnih ruskih postrojbi na Krim, odlučni provesti stroge političke i ekonomske sankcije protiv Moskve, nema nikakvih mogućnosti da Hrvatska i Mađarska, kao članice EU i NATO-a, prekrše najavljene stroge mjere izolacije. Američki državni tajnik John Kerry najavio je da će Rusija biti ekonomski i financijski potpuno izolirana, da će biti zamrznuta sva njena imovina u SAD-u, da će biti uveden strogi vizni režim te da će Moskva biti izbačena iz G-8, skupine najrazvijenijih i najmoćnijih država svijeta. U takvom neprijateljskom ozračju bilo kakvi pregovori neke članice EU ili NATO-a s bilo kojom ruskom tvrtkom o dugoročnijoj suradnji zapravo su isključeni i nemogući. Posebice se u delikatnoj situaciji našla hrvatska Vlada, tvrdi Jutarnji. Posve je sigurno da SAD, EU i NATO u takvoj situaciji ne bi podržali namjeru Vlade da proda dio svojih dionica u Ini i tako omogući ruskom Rosneftu da postane većinski vlasnik najveće hrvatske i jedne od najvećih naftnih kompanija u regiji. U EU i NATO-u smatraju da bi nakon ruskog narušavanja teritorijalnog integriteta Ukrajine bilo prerizično predati regionalne i hrvatske naftne resurse u ruke države koja je spremna kršiti sve međunarodne konvencije. Osim toga, ulaskom u EU, Hrvatska se obvezala da će sve takve značajne, međunarodne gospodarske ugovore prije potpisivanja predati na uvid Bruxellesu te da će ih moći parafirati tek ako dobije suglasnost EU. U sadašnjim okolnostima bilo bi iluzorno očekivati bilo kakvo odobrenje iz Bruxellesa. Drugim riječima, MOL i Vlada morat će se ozbiljno pozabaviti pregovorima i pokušajem iznalaženja kompromisnog rješenja.