Operator plinskog transportnog sustava Plinacro je već pokrenuo poces certifikacije u skladu sa zahtjevima Trećeg energetskog paketa EU, dok će HEP to učiniti u roku od par tjedana, rečeno je na konferenciji Vladina energetska politika - provedba, koja se danas održala u Zagrebu u organizaciji Lidera. Do sada je tek 16 europskih država pokrenulo postupak certifikacije u segmentu struje i plina, a 11 država to još uopće nije ućinilo, kazao je savjetnik u HERA-i Eraldo Banovac. Ivana Marković, direktorica Sektora tehnološkog upravljanja u Plinacru rekla je da je Plinacro što se tiče procesa certifikacije u dobroj poziciji jer je od 2002. vlasnički i pravno razdvojen od Ine. Kada je riječ o sigurnosti tržišta ona je naglasila da napravljene simulacije pokazuju da je sustav u stanju osigurati stabilnu opskrbu plinom u izvanrednim okolnostima, pa čak i bez korištenja plinske interkonekcije s Mađarskom.
Predsjednik Uprave HEP-a Tomislav Šerić rekao je da ta tvrtka neće sprječavati liberalizaciju tržišta električne energije, iako postojeći podzakonski akti još nisu usklađeni u segmentu kućanstava. Promjena opskrbljivača bit će moguća svakog prvog dana u mjesecu jer će HEP po potrebi raditi izvanredna očitanja potrošnje električne energije. Dejan Ljuština iz PWC-a upozorio je na iskustvo liberalizacije u hrvatskom telekom sektoru gdje se pokazalo da je snižavanje cijena dovelo tvrtke u poziciju da nemaju otkuda investirati u razvoj. Dodao je da se pokazalo da liberalizacija u energetskom sektoru dovodi do pada BDP-a, pa primjerice postojeći uvoz energije vrijedan 24 milijarde kuna ruši BDP za čak sedam do osam posto. Šerić je na to kazao da će HEP ove godine investirati 2,4 milijarde kuna u regulirane djelatnosti, a 20% struje iz uvoza žele nadomjestiti novim, učinkovitijim kapacitetima i projektima. "Ako odaberemo projekte koji imaju dobar povrat na investiciju, nećemo imati poteškoća", zaključio je.
Kada je riječ o obnovljivim izvorima energije konstatirano je da će u sustav u naredne dvije godine ući još 300 MW iz OIE. Načelnica Sektora za energetiku u MINGO Kristina Čelić rekla je da sustav to uz postojeću razinu poticaja ne može podnijeti. Direktor HROTE-a Ivor Županić istaknuo je da je HROTE u deficitu 85 milijuna kuna, a potpisani su ugovori za postrojenja snage 330 MW. "Ako uzmemo da je električna energija na burzi 50 eura po MWh, treba uzeti u obzir da mi plaćamo 348 eura po MWh poticaja za Sunčane elektrane. Prema starom Tarifnom sustavu plaćali smo više od 500 eura po MWh. Ulaganje u Dalmaciji vraća se za četiri godine, u Mađimurju za maksimalno šest godina, a ugovori za otkup energije se potpisuju na period od 14 godina. Pitam vas, otkuda ćemo to platiti? ", rekao je Županić. Vjeran Piršić iz Eko Kvarnera kazao je da procedura za OIE u Hrvatskoj strašno izbirokratizirana te da nema prepreke u sustavu za primanje 50 MW iz Sunca, dok na obali više od 60% hotela pripremu tople vode radi iz lož ulja. "Iskoristiti taj potencijal je test inteligencije vlasti", konstatirao je. Gordana Sekulić iz Janafa rekla je da ta tvrtka radi na projektu Janaf-Adria, koji je od velikog interesa za EU i sigurnost opskrbe jer jamči dobavu nafte Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj, a stvaranjem prstena naftovoda bit će omogućena dobava nafte iz jadranskog pravca čak i baltičkim zemljama.
