Povećanjem naknada za rudarsku rentu sa 2,6 na čak 10% moglo bi se ostvariti punjenje državnog proračuna - piše dnevnik Večernji list. Dnevnik navodi kako bi to značilo da će Ina umjesto sadašnjih 121 milijun kuna za crpljenje ugljikovodika (nafte i plina), koliko je, primjerice, 2005. godine uplaćeno lokalnoj zajednici, godišnje u proračun davati više od milijardu kuna samo od povećanih naknada. Također, prema Zakonu o rudarstvu, Vlada ima pravo na naknadu za eksploataciju mineralnih sirovina, ali to "prepušta" lokalnoj zajednici te joj to neće dirati, ali će povećanje naknade iskoristiti za punjenje proračuna. Takav je zahtjev opravdan, smatraju stručni krugovi bliski Vladi, jer Ina nakon druge faze privatizacije, a koja bi trebala početi potkraj ožujka ove godine, sve više postaje privatna, a sve manje državna tvrtka. Taj je zahtjev jedan od načina da što više novca ostane u Hrvatskoj, posebno kad iduće godine mađarski partner Mol, nakon treće godine kupnje udjela u Ini, bude imao pravo na dividendu. Pomoćnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva zadužen za energetiku, dr. sc. Željko Tomšić, kaže kako se razmišlja o novom sustavu različitih energetskih naknada koje bi omogućile sustavnije i razvidnije plaćanje, ali još nema gotovog modela. Nadalje, činjenica je da država rudarsku naknadu potpuno prepušta lokalnoj samoupravi, osim u slučaju crpljenja plina u sjevernom Jadranu, što se izravno uplaćuje u državni proračun.