Naftna industrija Srbije ostvarila je u prvih devet mjeseci 2026. neto dobit od 23,1 milijardu dinara, odnosno približno 197 milijuna eura. Za usporedbu, prošle godine, pod teretom nižih cijena nafte i ranijom skupom nabavom nafte NIS je poslovao s neto gubitkom od 2,6 mil. eura.
Kompanija je ove godine istodobno smanjila bankovni dug na 357,4 milijuna eura, s 539,5 milijuna eura u usporednom razdoblju. Na dobit su utjecale više cijene nafte i povoljnije marže. NIS je u prvih devet mjeseci proizveo 834.000 tona ekvivalenta nafte i plina. Rafinerija u Pančevu preradila je 2,6 milijuna tona sirove nafte i poluproizvoda, dok je prodaja naftnih derivata iznosila 2,4 milijuna tona.
Za sada nema pomaka oko prodaje ruskog udjela u NIS-u mađarskom MOL-u. Ruske kompanije Gazprom Neft i Gazprom zajedno kontroliraju približno 56,15 posto dionica NIS-a. Srpska država ima oko 29,87 posto, a ostatak pripada manjinskim dioničarima i zaposlenicima. Vlada je najavila da će povećati svoj udio za dodatnih pet postotnih bodova, odnosno s približno 30 na približno 35 posto. Time bi država dobila veći utjecaj na upravljanje kompanijom.
Sporazum s MOL-om i Studentska lista
U lipnju su srpska vlada i MOL potpisali sporazum o budućem upravljanju NIS-om. MOL se obvezao da će rafinerija u Pančevu nastaviti raditi najmanje deset godina, uz očuvanje dosadašnje razine proizvodnje i mogućnost njezina povećanja u skladu s potrebama tržišta. Sporazum predviđa i veći utjecaj srpskih predstavnika u upravljačkim tijelima.
Ministar financija Srbije Siniša Mali izjavio je 21. listopada da je MOL potpisao ugovor o preuzimanju ruskog udjela.
Međutim, srpsko Ministarstvo financija naknadno je pojasnilo da je govorio o sporazumu iz lipnja sa srpskom vladom, a ne o konačnom kupoprodajnom ugovoru s ruskim vlasnicima. Parlamentarni izbori mogli bi promijeniti sudbinu ugovora s MOL-om.
Studentska lista, koja je nedavno osvojila vlast, nije protivna prodaji ruskog vlasničkog udjela u NIS-u. Lista zagovara pregovore s Washingtonom i Moskvom radi rješavanja sankcija NIS-u i očuvanja opskrbe ruskim plinom, protivi se sankcijama Rusiji te propituje zašto Srbija ranije nije iskoristila pravo prvokupa ruskog udjela u NIS-u. Međutim, zasad nije predstavila konkretan model buduće vlasničke strukture kompanije.
