Hrvatske je već ostvarila svoje ciljeve o udjelu obnovljivaca u ukupnoj potrošnji, ali na tome ne planira stati. Za nekoliko mjeseci trebala bi biti usvojena Strategija o niskougljičnom razvoju do 2030. s pogledom do 2050., najavio je na konferenciji Energy investment forum državni tajnik Ante Čikotić. Ta strategija, u kojoj značajan dio čini i energetika, nadređena je drugim resornim strategijama pa će iz nje proizići i nova energetska strategija, a u njoj je naglasak na sinergiji obnovljivih i neobnovljivih izvora, sigurnosti opskrbe, energetskoj neovisnosti, povećanju dostupnosti energije, primjeni naprednih mreža, elektrifikaciji prometa te decentraliziranoj proizvodnji i potrošnji energije. Čikotić je procijenio da se do 2030. u Hrvatskoj 64% energije može proizvesti iz OIE, a do 2050. čak 84%. Plin je pak tranzicijsko gorivo prema niskougljičnoj ekonomiji, a trebat će raditi na učinkovitoj regulaciji i povećanju otpornost energetskog sustava na vanjske utjecaje koje sa sobom donose volatilnosti u cijenama i dostupnosti nafte i plina. Niskougljični razvoj i energetska učinkovitost prilika su za hrvatsku industriju, znanost i inovacije, posebno u sektorima energetske obnove, proizvodnje energije iz biomase i bioplina, infrastrukture za električna vozila, napredne mreže i održivi transport, istaknuo je državni tajnik. Izrazio je nadu da će gospodarstvo i znanost prepoznati šansu koja im se pruža, jer po procjeni ministarstva postoji potencijal za otvaranje 80 do 100.000 radnih mjesta, po 40% u energetskoj učinkovitosti i obnovljivcima, a ostatak u drugim sektorima. Na sličnom tragu izlagao je i europarlamentarac Davor Škrlec, govoreći o projekcijama značajnog zapošljavanja primjenom velikog europskog legislativnog paketa energetskih zakona od 2019. "Zimski energetski paket" spominje 29 mlrd. eura godišnje za istraživanje, razvoj i inovacije te čak 900.000 radnih mjesta u idućem desetljeću kao prateća u "novoj energetici". "Pitam se razumijemo li mi proceduru kreiranja javnih politika u EU? Ovako kako vlast reagira na nas europarlamentarce ne bih rekao da to razumijemo, jer Hrvatska aktivno ne sudjeluje u zakonodavnom procesu. Bruxelles nam ne određuje što moramo napraviti i nitko ne može reći da nije znao što se događa. Infrastrukturni projekti stvaraju trošak, a ne profit, a ako ćemo imati puno prioriteta, to je kao da nemamo ni jedan", komentirao je Škrlec pozvavši struku i politiku da se aktivno uključi u proces donošenja zakona u EU. Prof. Željko Tomšić s FER-a je istaknuo da je hrvatski problem broj jedan nedonošenje odluka i neprovođenje onih koje smo ipak donijeli, zbog čega nam je realizacija u energetici zadnjih 20 godina nikakva. LNG-terminal za njega je politički projekt i pitanje je je li nužan za Hrvatsku te kakav je tu naš gospodarski interes "kad plutajući terminal može i otplutati". U donošenje odluka u energetici previše se miješaju sindikati (koji npr. prijete iskapčanjem struje) i nevladine udruge, dok je struku pozvao kao vrlo pasivnu i nezainteresiranu da se izbori za svoje mjesto. Kao najveće šanse za hrvatsko gospodarstvo Tomšić je naveo napredne mreže i elektrifikaciju transporta. Tvrtko Perković iz INA-e naveo je da je INA do sada u usklađivanje sa zahtjevima okolišne dozvole u četiri proizvodna postrojenja investirala 500 milijuna kuna, a potrebno je uložiti još isto toliko do listopada 2018.. To nisu samo ekološki zahtjevi već investicije utječu i na unapređenje poslovnih procesa, a INA ih bez poteškoća može financirati, rekao je.