Najnovijim izmjenama Zakona o obnovljivim izvorima energije Vlada je za još godinu dana produljila obavezu svih opskrbljivača električnom energijom da po reguliranoj cijeni otkupljuju energiju proizvedenu u vjetroelektranama i iz drugih obnovljivih izvora, umjesto da ta energija bude stavljena na burzu i prodavana po tržišnoj cijeni. A to bi, može se čuti od HEP-u konkurentnih opskrbljivača, moglo uzrokovati njihov odlazak iz Hrvatske, moguće poskupljenje struje i plaćanje penala EU-u. Obaveza opskrbljivača, a u najvećim količinama HEP-a, da po reguliranoj cijeni kupuju struju od proizvođača iz obnovljivih izvora, trebala je po Zakonu o obnovljivim izvorima energije prestati na kraju 2016. godine, no produljena je na cijelu 2017., a sad i na 2018. godinu. U obrazloženju Vladine odluke stoji kako će time biti spriječene povrede ugovornih obveza, prema "obnovljivcima". Shvatilo se da je prijašnjih godina na mrežu priključeno previše vjetroelektrana i drugih, kojima država kroz prvih 14 godina rada isplaćuje sigurnu otkupnu cijenu struje koju proizvedu. Ta se otkupna cijena, koja je znala biti i triput skuplja od konvencionalne struje, financira iz obaveze svih opskrbljivača da kupuju njihovu energiju, kao i iz naknade koju plaćaju svi potrošači, a koja je ovoga rujna povećana za tri puta. "Obnovljivci" bi svoju struju trebali prodavati na burzi električne energije, koja je i osnovana s tom namjenom, no tako se ne bi prikupilo dovoljno novaca i potrošači bi većom cijenom morali nadomjestiti taj manjak. Dosadašnja obaveza otkupa "zelene" energije je dio HEP-ove konkurencije već natjerala u veliki minus. Pitanje je, međutim, hoće li nakon Vladine odluke za te tvrtke biti interesa pa je moguće da one napuste hrvatsko tržište, što bi donijelo penale EU-a Hrvatskoj zbog  liberalizacije, u iznosu od desetak tisuća eura dnevno, piše Novi list. Najnovija je odluka iznenadila alternativne opskrbljivače koji su dolaskom u Hrvatsku prije nekoliko godina, potrošačima donijeli i do 30 posto jeftiniju struju, čemu se onda morao prilagoditi i HEP. Teret "zelene" energije, kažu, više ne mogu podnositi, za razliku od HEP-a koji ima vlastitu jeftinu proizvodnju struje iz hidroelektrana i svoju mrežu. Ipak, produljenje obaveze otkupa i HEP-u će prouzročiti minus od 200 milijuna kuna u 2018. godini. HEP drži 90 posto tržišta pa onda preuzima i toliko otkupa od "obnovljivaca", no i drugi po redu opskrbljivač, RWE Energija, navodno će u idućoj godini morati podnijeti gubitak od nekoliko milijuna eura. Manjima od njega bit će i teže, zbog čega su svoje "strujne" portfelje oglasili za prodaju. To će dovesti do nestanka tržišta jer niti jedan investitor neće htjeti u Hrvatsku, u kojoj tržište propada zbog političke regulacije.