Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je danas da je rast inflacije u travnju od 5,8 posto izravna posljedica rasta cijena energenata, osobito naftnih derivata zbog rata na Bliskom istoku, a da se cijene energenata nisu mijenjale, inflacija bi bila oko tri posto.
Državni zavod za statistiku (DZS) je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u travnju 2026. stopa inflacije iznosila 5,8 posto u odnosu na isti mjesec 2025. godine, dok su u odnosu na prethodni mjesec cijene porasle za 1,5 posto. Dominantno je na rast inflacije na godišnjoj razini utjecala energija, s rastom cijena za 17,5 posto. Znatnije su poskupjele na godišnjoj razini i usluge, za 8,2 posto, dok su hrana, piće i duhan poskupjeli 3,5 posto. Cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda, pak, pale su 0,6 posto, prenosi HRT.
Plenković je u uvodu sjednice Vlade rekao da je rast cijena energije odgovoran za gotovo polovicu rasta inflacije u travnju.
"Da se cijene energenata nisu mijenjale, stopa inflacije bi bila oko tri posto", kazao je Plenković, apostrofirajući posljedice vanjskog šoka, prije svega zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca, koje su prisutne i u drugim članicama EU-a.
Tako, istaknuo je Plenković, 16 država članica EU-a bilježi ubrzavanje inflacije.
Inače, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u Hrvatskoj mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena usporedive s inflacijom u članicama EU, prema prvoj procjeni, u travnju 2026. u odnosu na travanj 2025. u prosjeku su više za 5,4 posto, a u odnosu na ožujak 2026. za 1,4 posto. Po podacima Eurostata, najvišu stopu inflacije u travnju u EU imala je Bugarska, 6,2 posto, a nakon nje slijedi Hrvatska.
Plenković se nada da će postupnim smirivanjem ratnih aktivnosti na Bliskom istoku i stabiliziranjem cijena na svjetskom tržištu nafte doći i do obuzdavanja rasta cijena naftnih derivata, što će onda i ublažiti inflatorne pritiske.
