Vlada je izvijestila o razgovoru za HINA-u u kojem se premijer, dr. sc. Ivo SANADER osvrnuo i na probleme u energetici. Inače, radilo se o intervjuu povodom pola godine djelovanja Vlade u sadašnjem mandatu. Pri tome je premijer istaknuo kako je nakon pola godine (ponovnog) obnašanja dužnosti 'zadovoljan učinjenim' te da se 'nastavlja sa započetim reformama, pravosudnom, zdravstvenom, reformom javne uprave, fiskalnom decentralizacijom'. Vezano uz cijene električne energije premijer je izjavio sljedeće: 'S ciljem olakšavanja suočavanja s rastom cijena energenata, rebalansom je 600 mil. kuna predviđeno za strukturne mjere potpore stanovništvu i gospodarstvu, poput subvencioniranja cijene električne energije. Iako je bit borbe protiv rasta cijena pažljiva i efikasna potrošnja, u te mjere spada i pokrivanje razlike u cijeni plavog dizela za poljoprivrednike i ribare, koja će za njih biti do pet kuna po litri.' Uz to, izjavio je i da je 'Pri kraju je izrada Strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske 2008. - 2020. koja će biti predstavljena javnosti', pri čemu će se provesti široka javna rasprava nakon koje će se izraditi tzv. Bijela knjiga, odnosno Prijedlog Strategije koji će Vlada na jesen uputiti Saboru na usvajanje. Premijer je potom nastavio: 'Ta će Bijela knjiga osigurati Hrvatskoj viziju opskrbe energijom i njenog korištenja koja zadovoljava potrebe potrošača i poslovnog sektora te podupire i potiče gospodarski rast Hrvatske. U tijeku je modernizacija rafinerija nafte u Rijeci i Sisku, nakon čega će hrvatsko tržište biti opskrbljeno visokokvalitetnim derivatima sukladno propisima o zaštiti okoliša u EU. Glede plina vlastite potrebe od 3 mlrd. m3 pokrivamo iz vlastitih izvora sa 60%, a ostalih 40% uvozimo i to preko jednog dobavnog pravca. Stoga će se u idućem razdoblju izgraditi novi dobavni pravci i to preko Mađarske, kao i iz Kaspijske regije i Srednjeg Istoka, takozvani Jonsko-jadranski plinovod. U završnoj je fazi i odabir lokacije za izgradnju LNG prihvatnog terminala, kao i definiranje međusobnih prava i obveza članica konzorcija koji će ga graditi. Hrvatska trenutno ima jedno skladište podzemnog plina kapaciteta 550 mil. m3, a planira se sagraditi još dva kako bi se doseglo kapacitete od više od 2 mlrd. m3 plina čime ta skladišta postaju i od šireg regionalnog značaja. Ukupna potrošnja električne energije u Hrvatskoj je viša od 18 TW h, od čega između 15 i 22% uvozimo. Zbog porasta cijena energenata, kao i porasta cijene same električne energije na europskim burzama koja je u zadnjih godinu i pol poskupila 100%, Hrvatska, kako bi zadovoljila svoje potrebe i smanjila ovisnost o uvozu, planira do 2014. izgraditi energetske objekte instalirane snage 1400 MW. Važno je naglasiti da će u tim investicijama temeljem nove strategije značajno sudjelovati privatni kapital.' Kao jednu od mogućnosti za opskrbu Hrvatske energijom, premijer je spomenuo i obnovljive izvore energije: 'Donošenjem zakonodavnog okvira cilj nam je da udio obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji električne energije do 2010. iznosi 5,8%, a do 20% do 2020, ne uključujući pri tome velike hidroelektrane. Sjeverozapad Hrvatske bogat je geotermalnim izvorima. U najavi je nekoliko projekata njihovog korištenja koji će biti značajni za lokalne zajednice zbog njihove široke primjenjivosti od proizvodnje električne energije, preko proizvodnje poljoprivrednih kultura pa do korištenja u turističke i zdravstvene svrhe. Sa svim tim projektima i ulaganjima u ukupnom iznosu od nekoliko milijardi eura, Hrvatska će unaprijediti buduću regionalnu suradnju i međuovisnost te tako postati izuzetno važno energetsko raskrižje Europe. S obzirom na to, Hrvatska će znatno povećati sigurnost opskrbe energijom i konkurentnost, ne samo u regiji južne i istočne Europe, nego i u Europskoj uniji.' Vezano uz energetiku, premijer je zaključio: 'I na kraju, htio bih naglasiti da je energetska politika povezana s politikama s drugih područja. Osim njenog velikog utjecaja na gospodarstvo i društvo, energija utječe i podložna je utjecaju politika mnogih drugih područja. Ključne s njom povezane politike uključuju: okoliš, javno i privatno poduzetništvo, prijevoz, socijalnu politiku, poljoprivredu, financije, tržišno nadmetanje i zaštitu potrošača. Politiku vezanu uz svako od tih područja treba uzeti u obzir pri razvoju i provedbi energetske politike, što mi i činimo!'