Europska komisija upravo je objavila prvo tromjesečno Izvješće o tržištu električne energije u Europskoj uniji za 2025. godinu. Ključni naglasci pri tome su sljedeći:
• potražnja za električnom energijom stagnira (točnije, povećala se za svega 1%) i dalje je za 6% ispod razine koja je bila u razdoblju 2015. - 2019.
• udio obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije pao je na 41% proizvodnje, dok je prošle godine iznosio 46%, dok je to nadomješteno fosilnim gorivima čiji je udio povećan s 28 na 33%
• proizvodnja električne iz Sunčeve energije dosegnula je rekord od 45 TW h, što znači povećanje za 30%
• negativne cijene energije su se udvostručile (tj. povećale za 103%), što je jasan pokazatelj volatilnosti i rastuće potrebe za fleksibilnošću u elektroenergetskim sustavima i pohranom energije.
Takvi pokazatelji svakako će se dobro odraziti na daljnji razvoj u području grijanja i hlađenja, za što su umrežena rješenja kao što je, npr. toplinarstvo najprikladnije. Naime, kako proizvodnja energije iz obnovljivih izvora postaje sve varijabilnija, sustavi daljinskog grijanja i hlađenja mogu imati ključnu ulogu u energetskom sustavu jer omogućavaju pohranu energije i potrošnju viškova za rad velikih dizalica topline. To bi moglo biti rješenje za sve veći broj sati s negativnim cijenama električne energije (npr. u ožujku ih je na razini EU-a bilo čak 756).
Istodobno, smanjenje udjela obnovljivih izvora u pokrivanju proizvodnje unatoč sve većoj instaliranoj snazi ne mora biti problem. Naime, upravo potrošnja te energije za grijanje i hlađenje može pomoći u preuzimanju viškova energije iz sunčanih elektrana i vjetroelektrana u vrijeme kada ona više nije toliko potrebna u elektroenergetskoj mreži.
U svakom slučaju, europski energetski sustav još nije u potpunosti usklađen s ciljevima dekarbonizacije, pristupačnosti i otpornosti, a sustavi daljinskog grijanja i hlađenja tu bi mogli pružiti ključnu podršku, upozorava europska toplinarska udruga Euroheat & Power.
