Na sastanku koji je održan u glavnom gradu Katara, Dohi, najveći proizvođači nafte dogovorili su prvi korak u stabiliziranju cijena na tržištu nafte. Tako su Rusija i tri članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC): Saudijska Arabija, Venezuela i Katar, postignule sporazum o zamrzavanju proizvodnje nafte na razini iz siječnja 2016. godine, pod uvjetom da se i ostale zemlje proizvođači nafte, članice OPEC-a i one izvan njega, pridruže tom sporazumu.
Vezano na tu vijest Ministarstvo energetike UAE-a objavilo je da će i UAE surađivati s ostalim proizvođačima nafte na stabiliziranju cijena u 'zajedničkom interesu stabiliziranja svjetskog naftnog tržišta'.
No, azerbajdžansko Ministarstvo energetike isto tako je objavilo da Azerbajdžan ne planira zamrzavati svoju proizvodnju, iako je njegov udio u svjetskoj proizvodnji nafte i ne utječe na cijene nafte. Naime, u Azerbajdžanu je 2015. godine proizvedeno 41,7 mil. t nafte, što predstavlja proizvodnju od 0,8 mil. bbl/d.
U vezi s time je i norveška vlada objavila da ne planira poduzimati nikakve mjere za reguliranje domaće proizvodnje nafte, jer bi smanjenje norveške proizvodnje u svjetskim razmjerima jedva osjetilo. Uz to, Norveška za 2016. godinu ionako najavljuje manju proizvodnju nego 2015, kada je proizvedeno 570 mil. bbl, što je razmjerno malo u usporedbi s 4 mlrd. barela koliko je proizvela Rusija i 3,7 mlrd. bbl koliko je proizvela Saudijska Arabija. Iako je 2015. godine proizvodnja nafte u Norveškoj povećana za 3,5% u odnosu na 2014, stručnjaci procjenjuju da je to bio vrhunac proizvodnje i da će do 2019. pasti na 504 mil. bb, za što je glavni razlog smanjivanje investicija u proizvodnju nafte i plina. Tako se za 2016. očekuje pad proizvodnje za čak 16% u odnosu na rekordnu 2014. godinu. To istodobno znači za 17 mlrd. dolara manjih investicija u razvoj naftnih projekata, što će se nastaviti do 2019, javlja ruska novinska agencija TASS.
Istodobno, studija energetske konzultantske kuće Rystad Energy pokazuje da vlade članica OPEC-a pokazuju najvišu ovisnost proračunskih prihoda od nafte i plina, ali da su vlade Saudijske Arabije i Rusije daleko najviše pogođene niskim cijenama. Procjenjuje se da će državni proračun Saudijske Arabije u 2016. godini imati za 250 mlrd. dolara manji prihod od nafte nego što je bio u 2014, kada su prihodi od nafte i plina činili čak 45% proračunskih prihoda. Također, ruski bi proračun mogao 2016. godine uprihoditi za 150 mlrd. dolara manje od nafte i plina u odnosu na 2014, javlja ruski portal 'Oil and Gas Eurasia'.
