U posljednjih godinu dana puno je vremena i energije potrošeno kako bi se došlo do hrvatskog koncepta sprovođenja Trećeg energetskog paketa Europske unije. "Kroz nekoliko javnih i stručnih rasprava te kroz kontakte s Europskom komisijom i Energetskom zajednicom došli smo do koncepta prilagodbe našeg energetskog sustava direktivama Unije. Koncept je pretočen u 4 zakona koje možemo polasti u Hrvatski sabor na usvajanje. Ipak, ti će zakoni pričekati novi saziv, opet će se o njima diskutirati i eventualno ih doraditi prije usvajanja. Ne želimo divlju liberalizaciju već ista pravila za sve na energetskom tržištu, to je pretpostavka za otvaranje tog tržišta", kazao je Darko HORVAT, dipl. ing, ravnatelj Uprave za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva na 20. Forumu Hrvatskog energetskog društva, posvećenom Trećem energetskom paketu. Skup koji je okupio stotinjak sudionika i na kojem je prezentirano ukupno 14 referata održava se u Lisinskom. Peter POZSGAI, koji je govorio ispred Europske komisije, naglasio je da je cilj Trećeg energetskog paketa stvoriti interno energetsko tržište do kraja 2014. godine. U ovom trenutku otprilike polovina od 27 zemalja Unije javila je Komisiji da primjenjuju pravila iz Trećeg paketa, što znači da ima još puno posla na implementaciji. "Tamo gdje se oklijeva s primjenom pravila može se očekivati podizanje prijava, a po potrebi i sudski proces", rekao je POZSGAI. Naglasio je da se razdvajanjem elektroenergetske mreže (prijenosa od proizvodnje i opskrbe) postiže učinkovitija mreža i poboljšava pristup trećoj strani što rezultira boljim uslugama. Tome se vertikalno integrirane kompanije ne raduju, ali je to, kaže POZSGAI, dobra vijest za nove igrače na tržištu. Konstatirano je da postoji velik problem s rezervacijom i nekorištenjem transportnih kapaciteta , a u sklopu novog paketa Komisija će predložiti rješenja za probleme internih zagušenja i nepovezanih energetskih otoka, kao što je Baltik. Za ulaganja u infrastrukturu prema paketu Europske komisije nužno je do 2020. godine uložiti 200 milijardi eura, što, kaže POZSGAI, javni sektor zbog ekonomske krize, neće moći pokriti. Slavtcho NEYKOV iz tajništva Energetske zajednice rekao je da je implementacija Trećeg energetskog paketa obavezna, te da ima sve više inicijativa za stvaranje regionalne energetske strategije. Takav dokument trebao bi biti gotov do sredine iduće godine. Branko TERZIĆ, izvršni direktor Deloitta za energetska rješenja i regulacijska pitanja, govorio je o situaciji u Sjedinjenim američkim državama. U toj državi glavnina energije dobiva se izgaranjem ugljena. Kazao je da 71% građana kupuje električnu energiju od 59% velikih kompanija koje se obave opskrbom te da ne postoji federalni zakon koji obavezuje države da povećavaju udio obnovljivih izvora energije. Otvoreno energetsko tržište funkcionira u manjem broju federalnih jedinica, pa je primjerice ono u Kaliforniji propalo jer nije bilo dobro organizirano. Prema pravilima Federalne energetske regulatorne komisije da bi tržište energije funkcioniralo potrebno je zadovoljiti sljedeće preduvjete: ista pravila za korisnike mreže, tržišna pravila trebaju štititi od tržišnih manipulacija, ni jedan investitor ne smije kontrolirati cijene kako bi se zaštitili potrošači i cijena prijenosa mora biti jasno definirana. Predsjednik HED-a dr. sc. Goran GRANIĆ, dipl. ing. predstavio je viziju mogućnosti energetskog razvoja hrvatske države za razdoblje do 2050. godine, pri čemu je istakao da je dugoročno neizdrživo da unutar energetskog sustava postoje povlašteni i nepovlašteni proizvođači energije, što bi moglo dovesti do ugrožavanja sigurnosti opskrbe i pada interesa za investiranje. GRANIĆ i njegovi suradnici drže da se poticaji u budućnosti trebaju usmjeravati više prema eneregetskoj efikasnosti i štednji energije, a najveći potencijal tu leži u zgradarstvu. Za gradnju novih hidroelektrana bit će ključan element zaštite okoliša, smatra on. Naglašava da treba stvoriti uvjete za izgradnju preostalog hidropotencijala pri čemu "ekstremni princip", smatra Granić, ne bi smio zaustaviti razvoj.