U Vladi priznaju da nakon početne inicijative za obnovom projekta koji bi značio transport ruske nafte preko Janafovih cijevi do Jadrana, Rusi više ne pokazuju nikakav interes. "Dogovoreno je da se počne na razini dvaju ministarstava zaduženih za energetiku razgovarati o tom projektu, no nakon početnih kurtoaznih kontakata, Rusi ne pokazuju baš nikakav interes za Družbu Adriju. Oni su našli druge alternativne pravce, naftovode i luke za svoju naftu. Mi smo svoj trenutak propustili, kaže sugovornik Novog lista iz Vlade. Bi li se nešto dogodilo da je Hrvatska nakon sureta premijera u Moskvi bila agresivnija, izvor ne može procjenjivati, ali dodaje da su i Družba Adria i Južni tok, ako ni od njega ništa ne bude, izgubljeni samo hrvatskom krivnjom. Šef ruskog Gazproma Aleksej Miller objavio je neki dan kako će kompanije iz zemlja Europske Unije u projektu izgradnje plinovoda Južni tok dobiti udio koji će ukupno dosezati 50%.EDFi njemački Wintershall dobit će udjele od po 15%, a talijanski ENI bit će vlasnik 20% udjela u plinovodu koji bi već 2015. godine trebao u Zapadnu Europu, zaobilazeći Ukrajinu, dovesti rusku naftu. Projekt je to u kojem želi sudjelovati i Hrvatska što je potvrđeno ugovorom kojeg su predstavnici Vlade potpisali prošle godine u ožujku u Moskvi za vrijeme posjeta premijerke Kosor Vladimiru Putinu. Kakva će biti uloga Hrvatske u Južnom toku, i hoće li je uopće biti tada nije dogovoreno, a ne zna se ni danas, jer će to ovisiti o studiji izvedivosti na kojoj će, najavljeno je tada u Moskvi, raditi Plinacro i Gazprom. U međuvremenu je Hrvatska prestala kupovati plin od Gazproma, što je vodilo do zaključka da ni od uključivanja u Južni tok neće biti ništa. No, u Plinacrou kažu da su studiju završili i da su je dostavili ruskom partneru, »te će ona činiti dio sveobuhvatne (od svih zemalja uključenih u projekt), konsolidirane Studije izvedivosti«. Hoće li Hrvatskom prolaziti magistralni vod plinovoda ili tek odvojak, odredit će Gazprom. "Na temelju te studije Gazprom će naposlijetku odrediti trasu, kapacitete i sve ostale pojedinosti toga dobavnog pravca pod nazivom Južni tok", kažu iz Plinacroa. Napominju i to da realizacija tog projekta ne podrazumijeva, barem ne u prvo vrijeme, izgradnju novog plinovoda, već je namjera Gazproma služiti se već postojećim, izgrađenim plinovodima dovoljnih kapaciteta. "Upravo u tom kontekstu početkom 2011. završen je interkonekcijski plinovod Hrvatska-Mađarska, koji je od 1. srpnja 2011. godine i službeno u radu, i dalje je našim ruskim partnerima iznimno zanimljiv", odgovaraju iz Plinacroa na pitanje Novog lista je li možda Rusija odustala od uključivanja Hrvatske u Južni tok. Sugovornici u Vladi ističu pak da kad je u pitanju sudjelovanje Hrvatske u tom projektu zasad nema sigurne oklade.