SDP-ova koalicija nade polaže u nove energetske objekte

"Gradnjom LNG terminala, Plomina C i drugih značajnih energetskih objekata poboljšat ćemo sigurnost opskrbe energentima te poboljšati naš ukupni položaj na energetskom tržištu regije i Europe", stoji u predizbornom programu koalicije Hrvatska raste, predvođene SDP-om, koji je objavljen na webu-u.  Prema tom programu HEP ostaje i dalje ključna hrvatska energetska kompanija i nositelj važnih novih projekata koji su pripremani u tekućem mandatu. Među najznačajnijim su, uz Plomin C, HE Senj-Kosinj, TE-TO Osijek i EL-TO Zagreb, dok je LNG-terminal naveden kao jedna od "najvećih državnih investicija". "Projekt Plomin C procijenjen je na vrijednost od milijardu eura. Projektom izgradnje TE Plomin C djelomično se nadomještaju postojeći kapaciteti termoelektrana koje zbog starosti, neučinkovitosti i neprihvatljivosti utjecaja na okoliš izlaze iz pogona. Naša koalicija po prvi puta je u RH uvela niskougljični razvoj kao glavni koncept razvoja koji provodi Europska unija. To podrazumijeva korištenje naprednih tehnologija i prelazak proizvodnje i potrošnje energije na načine koji ne povećavaju razinu stakleničkih plinova i tako čuvaju klimu i naš okoliš.", stoji u programu. Koalicija navodi da u idućem mandatu planira nastaviti s energetskom obnovom Hrvatske sufinanciranjem energetske obnove obiteljskih kuća, višestambenih zgrada, javnih i komercijalnih objekata, industrije, turističkog i drugih gospodarskih sektora. "Samo kroz projekte energetske obnove i gospodarenja otpadom u sljedeće četiri godine stvorit ćemo 16 000 novih zelenih radnih mjesta. Za te smo svrhe osigurali ukupno preko 12 milijardi kuna, od čega osam milijardi kuna iz EU fondova.", kažu u koaliciji. Pripremaju i novi projekt suzbijanja energetskog siromaštva kroz financiranje energetske obnove domova socijalno najugroženijim obiteljima koje žive u objektima koji su energetski neučinkoviti. Najmanje 14 milijardi kuna će se uložiti u sustave vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, od čega je 7,7 milijardi kuna osigurano iz EU fondova. 4 milijarde kuna se planira uložiti u zaštitu od štetnog djelovanja voda, odnosno zaštitu od poplava, od čega je 1,6 milijardi kuna osigurano iz EU fondova.