Ohridsko jezero kao umjetna akumulacija, već nekoliko desetljeća se koristi za dobivanje struje. Umjesto samo za sport i rekreaciju, voda iz jezera, preko umjetnog ispusta rijeke Crni Drim kod Struge, ide u dvije hidrocentrale Špilje i Globočica, izgrađene duž riječnog korita, gdje se potom proizvodi električna energija.
Korisni volumen vode iz Ohridskog jezera pretvorene u energiju preko hidrocentrala (HE Globočica i HE Špilje) u ukupnoj proizvodnji Sjeverne Makedonije za 2024. godinu sudjelovao je s 3,50%. No dosadašnja proizvodnja u 2025. nadmašuje ukupnu proizvodnju iz prošle 2024. godine.
„Od 1. siječnja 2025. godine do ovog trenutka - rujna 2025. godine, Ohridsko jezero sudjelovalo je s 3,7% od ukupne domaće proizvodnje električne energije AD ESM-a", kažu za naš portal iz Elektrana Sjeverne Makedonije.
Stručnjaci godinama upozoravaju da se Ohridsko jezero ne smije tretirati kao umjetna akumulacija za dobivanje struje, budući da svako igranje s njegovom razinom negativno utječe na živi svijet u njemu.
Zaštita vodnih resursa
„Ohridsko jezero nije akumulacija ili rezervoar za opskrbljivanje hidrocentrala u Makedoniji i Albaniji vodom za proizvodnju električne energije", kaže Trajče Taleski, biolog iz Ohrida.
„Prvi prioriteti su da se vode koriste za navodnjavanje, piće i za potrebe gospodarstva, a tek kao četvrti prioritet je da se iz nje proizvodi energija. Kod nas treba odgovarajuće reagirati na to i zaštititi vodne resurse. Ne smijemo dozvoliti bilo kakvo kolebanje vodnih resursa Ohridskog jezera", kaže Vangel Fuštić, sveučilišni profesor energetike.
Maksimalno i minimalno dopušteno razinu jezera regulira ugovor između bivše Jugoslavije i Albanije star 68 godina.
Stručnjaci smatraju da je potrebna promjena ovog ugovora zbog promijenjenih ekonomskih i društvenih uvjeta u dvjema državama koje dijele jezero.
„S razinom jezera igramo se već 70 godina. To je nešto što se događa i što će vjerojatno nastaviti događati, ali to treba napraviti održivim sustavom gdje se neće narušiti bioraznolikost i svi drugi elementi koji održavaju Ohridsko jezero na ovoj razini koja je sada", kaže Dejan Panovski, stručnjak za vode.
Manji broj oborina
„Greške su napravljene u 60-im godinama prošlog stoljeća kada je jezero postalo akumulacija za proizvodnju električne energije, ne vodeći računa o njegovom značenju s aspekta opstanka životinjskog svijeta. Spriječen je put jegulji i kao rezervoar za pitku vodu. Do danas nije riješen ni istok jezerskih voda preko Crnog Drima, koji je primitivan, da bi funkcionirale centrale u Makedoniji i Albaniji", kaže Đoko Zoroski, ekolog.
Zoroski kaže da je sve to nadopunjeno i klimatskim promjenama i manjim brojem oborina u jezero. Iz Elektrana Sjeverne Makedonije kažu da vode brigu o biološkom minimumu jezera.
„AD ESM održava kotu Ohridskog jezera na prosječnoj razini, od minimalne 693,10 metara nadmorske visine do 693,75 metara (koja je maksimalna kota), sukladno vodoprivredno odobrenju za HES „Crni Drim". AD ESM vodi brigu i odgovorno upravlja ispustom vode, sukladno odredbama vodoprivrednoga odobrenja izdanoga od nadležnog organa i potrebama za proizvodnju električne energije. AD ESM vodi računa o minimalnoj koti koja iznosi 693,10 metara nadmorske visine i koja osigurava biološki minimum te se ista neće prekoračiti", kažu iz ESM-a.
