Nove procjene govore da će HEP ove godine proizvesti 26% manje struje u hidroelektranama nego u godinama s normalnim padalinama. Hrvatska ima gotovo polovicu svojih energetskih potencijala u hidroelektranama, a iz njih se prosječno dobiva 30 do 35% ukupne proizvodnje struje. Osim troškova povećanog uvoza električne energije u HEP-u ne očekuju druge posljedice dugotrajne suše. O konkretnoj cijeni pojačanog uvoza struje nisu željeli spekulirati.
Naime, kažu u Elektroprivredi, katkad je cijena proizvodnje u zastarjelim domaćim pogonima čak i skuplja nego uvozna struja tako da će se nešto više o troškovima moći reći nakon kalkulacija krajem godine. Za razliku od Hrvatske u kojoj je elektroenergetski sustav uglavnom stabilan, zemlje regije su pred mogućim restrikcijama u opskbri strujom, prije svega Srbija. Dugotrajna suša prouzročila je manjak proizvodnje struje u hidroelektranama tako da Srbiji prijeti nestašica, bez obzira što je proizvodnja u termoelektranama maksimalna. Hidroelektrane daju 20% manje struje od uobičajene količine ljeti, a kako se razina vode na Dunavu i ostalim rijekama na kojima postoje hidroelektrane smanjuje, posve je izvjesno da će njihova produkcija biti još manja. Hidroelektrane u toj zemlji sudjeluju sa 34% u proizvodnji struje.
Ukupna snaga 50 agregata u 16 hidroelektrana je 2835 MW, a snaga u osam termoelektrana koje se koriste lignitom sa 25 blokova 5171 MW. Lani je u HE proizvedeno 9,18 GW struje, što je 22% od ukupne proizvodnje u kapacitetima kojima gospodari Elektroprivreda.
Da bi se ublažile posljedice manjka struje u hidroelektranama, povećana je proizvodnja u termoelektranama. Tako je u TE Kostolac, zahvaljujući rekordnoj produkciji ugljena, omogućeno povećanje proizvodnje struje koja je u srpnju iznosila 377.649 MWh. U Srbiji se boje hoće li uopće moći uvesti struju jer kriza postoji i u okolnim zemljama. Zbog dvogodišnjega sušnog razdoblja čitavoj jugoistočnoj Europi prijeti kriza u opskrbi strujom. Energetska kompanija EFT, kao najveći trgovac električnom energijom, navodi kako je proizvodnja struje u hidroelektranama najmanja u posljednjih petnaest godina. Lani je proizvedeno 11 milijuna MW sati struje što je 56% ispod prosjeka. Prema ocjeni upućenih, tijekom nadolazeće zimi neće biti dovoljno struje ako do kraja godine ne dođe do osjetno većih padalina. Opskrba će isključivo ovisiti o termoelektranama. Iako se suša navodi kao glavni razlog koji ugrožava stabilnost srpskoga elektroenergetskog sustava, u novoj Vladi ističu i kašnjenje remonta u postojećim pogonima te pogreške koje su napravljene u gradnji nekih novijih termoelektrana kojima je, navodno, namjerno smanjivana snaga da bi se struja uz provizije mogla uvoziti.
