Takva kretanja značajnim dijelom su rezultat klimatskih prilika (ekstremne vrućine praćene sušom), dok su strukturno najvećim dijelom rezultat smanjenja proizvodnje električne energije iz hidroelektrana (udio oko 65 %) kod kojih se bilježi pad od 14 % u odnosu na isto razdoblje lani. Pored toga pad proizvodnje se bilježi i kod termoelektrana kao i rast kod vjetroelektrana i ostalih obnovljivih izvora“. Rast proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana i ostalih obnovljivih izvora koja čini samo oko 7,6% ukupne proizvodnje u skladu je sa strategijom „Europa 2020“ kojoj je cilj da 20% energije čini ona iz obnovljivih izvora.
Proizvodnja sirove nafte bilježi trend godišnjeg rasta još od kraja prošle godine, a u srpnju ove godine proizvedeno je 50.000 t ili oko 16% više sirove nafte u odnosu na isti mjesec lani. U srpnju ove godine proizvedeno je 313.000 t naftnih derivata, što je manje za oko 10% u odnosu na isti mjesec lani, čime je prekinut uzlazni trend godišnjeg rasta koji je trajao od ožujka ove godine. Na kumulativnoj razini bilježi se pad proizvodnje, odnosno u prvih sedam mjeseci proizvedeno je 6,4 % manje naftnih derivata (djelomično kao rezultat privremenog zatvaranja pogona Sisačke rafinerije), ali je uvezeno 16,6 % više u odnosu na isto razdoblje lani. U posljednjih nekoliko godina trend kretanja proizvodnje, izvoza i uvoza električne energije, oscilira oko iste razine. No, tendencije kretanja proizvodnje sirove nafte i uvoza nafte u istom su razdoblju su nepovoljnije, s obzirom da je ta proizvodnja u 2014. godini oko 30% manja nego 2009. godine, dok je uvoz nafte uz gotovo konstantan pad u 2014. godini oko 46% manji u odnosu na 2009. godinu. U ovoj godini bilježi se pad proizvodnje naftnih derivata uz povećanje uvoza istih, pokazuju podaci HGK.
