Dvadeset i četiri Sredozemne zemlje zajedno imaju 9% udjela u potrošnji energije u svijetu, a tako će i ostati do 2030. godine. Izraženo brojkama, oko 500 mil. žitelja Sredozemlja godišnje troši 990 mil. t ekvivalenta nafte, kako izvještava nedavno osnovana udruga 35 vodećih sredozemnih energetskih tvrtki sa sjedištem u Parizu - Observatoire Mediterraneen de l'Energie (OME). Među njima je i hrvatska INA. OME će izdavati izvješće 'Mediterranean Energy Perspectives (MEP)' koje će izlaziti jednom godišnje. U njegovom prvom broju se navodi da će se u buduće veći rast potrošnje energije pomaknuti sa sjevernih Sredozemnih zemalja na one južnije. Sjeverne Sredozemne zemlje tako sada imaju 70% udjela u regionalnoj potrošnji, a do 2030. godine taj će udjel pasti na 60%. Fosilna će goriva nastaviti imati udjel od 80% u potrošnji energije do 2030. godine, dok će se ukupna energetska ovisnost cijele regije u tom razdoblju još povećati. Potrošnja plina, koja se u zadnjih 15 godina više nego udvostručila i dosegla 300 mlrd. m3 u 2007. do 2030. godine bi se trebala povećati na 500 mlrd. m3, a sadašnji udjel sjevernih Sredozemnih zemalja od 60% u potrošnji plina bi u istom razdoblju trebao pasti na 45%. Procjenjuje se da će ugljen zadržati svoj udio 12% u energetskom miksu, dok bi obnovljivi izvori energije zahvaljujući poticanju do kraja 2030. godine mogli povećati svoj udio na 11% potrošene energije na Sredozemlju, prenosi američki naftni časopis 'Oil and gas Journal'.