Iako u arbitraži nije iznesena projekcija visine odštete, MOL bi Hrvatskoj mogao platiti milijarde kuna. Osnovno je da Hrvatska tvrdi da su svi ugovori iz 2009. ništetni i poziva se na Ustav po kojem se u tom slučaju ugovori raskidaju. Ako se to potvrdi, MOL će morati platiti Hrvatskoj svu izgubljenu dobit. Morao bi vratiti sav novac koji je Ina ostvarila u poslovanju, kao i podmiriti gubitke nastale u plinskom biznisu. Za razumijevanje međusobnih tužbi Vlade i MOL-a plinski biznis je krucijalan. Hrvatska se GUPP-om obvezala plin preuzeti na sebe, međutim ne cijelo poslovanje, već isključivo veleprodaju, što je štetno za Hrvatsku.
MOL-u je ostala proizvodnja, a dobio je i dodatni ugovor koji su hrvatski direktori potpisali 31. srpnja 2009., a koji je na snazi do 1. listopada 2014. U njemu je ugovoreno da idućih 15 godina MOL ima pravo na zajamčenu cijenu koja je izračunana po "ruskoj formuli" i višestruko je veća od cijene od 0,7 kuna po m3 po kojoj Ina proizvodi plin.
USKOK istražuje naftaške poslove Joze Petrovića
Istražuje se i nabava nafte preko slovenske tvrtke Salbatring
