"Mnogo toga bi u hrvatskoj energetici bilo lakše, kada bi postojala jasna i prava Energetska strategija," izjavio je to Miodrag Šajatović, glavni urednik časopisa 'Lider' u uvodnoj riječi 14. konferencije 'Energetska budućnost Hrvatske' koju je taj poslovni tjednik organizirao 28. svibnja u Zagrebu.
Konferencija je okupila stotinjak sudionika, ponajviše onih čiji je svakodnevni posao na bilo koji način povezan s energetikom. Uostalom, kako je to u pozdravnom govoru napomenuo Boris Miljavac, direktor tvrtke Siemens Energy, "Zajedništvo struke, industrije i institucija danas je najvažnije." Pri tome je također najavio kako tvrtka u Istri uskoro kreće s projektom ugradnje kondenzatorske baterije, prvim takvim u Hrvatskoj.
Na globalne promjene i njihov utjecaj na globalnu sigurnost osvrnuo se pak dr. sc. Antun Pfeifer s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. "Svi žele 'dosadnu' energetiku, gdje energije uvijek ima po povoljnim cijenama i nitko se o njoj ne treba brinuti," rekao je i naglasio da je stvarnost ipak drugačija. Drugo uvodno predavanje održao je Guy Bessis iz međunarodne osiguravajuće tvrtke Marsh McLennan i napomenuo kako iz energetske trileme i energetske tranzicije proizlazi transformacija energetike.
Geopolitika
Stručni skup je obuhvato i tri okrugla stola, a prvi od njih bio je posvećen utjecajima geopolitike na energetiku. Kada je riječ o daljnjem razvoju elektroenergetske mreže, kako bi bila manje izložena rizicima od ispada, ali i zlonamjernih događaja, Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar i naglasio kako se ona stoga mora obnoviti i osuvremeniti, čak i bez obzira na sve veći udio obnovljivih izvora, a kada je riječ o rizicima, valja razmišljati i o sve većim utjecajima klimatskih promjena. S druge strane, koliko god Hrvatska u europskim razmjerima bila dobra po udjelu obnovljivih izvora u potrošnji energije, toliko je loša u njihovom udjelu u prometu, tek 1%, zbog čega je na začelju Europe.
Bez obzira na to, cijeli elektroenergetski sustav je krhak i ranjiv jer prijetnje ne moraju biti samo tehničke prirode. Tako smatra Ivan Paić, član Uprave Končara, koji također napominje da ta tvrtka, a i cijela Hrvatska industrija imaju što za ponuditi kada je riječ o daljnjem razvoju EES-a. Uostalom, Končar značajno ulaže u povećanje svojih proizvodnih kapaciteta.
"Tko ne prepoznaje znakove na putu, neće daleko stići," upozorio je pak Vladislav Veselica, član Uprave Jadranskog naftovoda i istaknuo kako je ta tvrtka od svih drugih u području energetike u Hrvatskoj najviše izložena rizicima, a jedan od njih je i demografski.
Da su diverzifikacija opskrbe energentima i fleksibilnost najbolji odgovor na stalne promjene i rizike, smatra Leo Prelec, direktor Odjela regulative u ENNA Grupi, dok je Jasminka Horvat Martinović, direktorica hrvatske podružnice Marsh McLennana postavila pitanje je li bolje ulagati u prevenciju nemilih događaja ili pak sanaciju njihovih posljedica.
Investicije
'Kako popraviti investicijsku klimu u Hrvatskoj' bio je naziv drugog okruglog stola. Odmah na početku, dobru vijest je imao dr. sc. Nikola Vištica, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije koji je najavio da će za par tjedana biti riješeno višegodišnje kašnjenje u donošenju cijene priključka postrojenja na obnovljive izvore na elektroenergetsku mrežu. S druge strane, na neučinkovitost nadležnog Ministarstva gospodarstva upozorio je Ivo Čović, predsjednik Udruženja obnovljivih izvora energije Hrvatske gospodarske komore. "I dalje smo u pat-poziciji," naglasio je.
Da je stanje s velikim projektima tragično, smatra Ante Renić, direktor tvrtke VSB obnovljiva energije, a kada je riječ u ulaganjima u razvoj mreže, ističe da je to dužnost operatora, dok svi ostali u financiranju toga trebaju sudjelovati s cijenom priključenja. Najveći je problem s ulaganjima u geotermalnu energiju jer je prosječni projekt geotermalne elektrane i 10 puta skuplji od projekata sunčanih elektrana ili vjetroelektrana, kako je to upozorio Dragutin Domitrović iz tvrtke IgeoPen. Bez obzira na sve to, Ivan Šimić iz Udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske napomenuo je da nijedan projekt obnovljivih izvora neće propasti, dok je Žarko Latković iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost napomenuo da je Fond u posljednje dvije godine u projekte obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti u zgradarstvu i industriji pomogao s 90 milijuna eura bespovratnih sredstava.
Budućnost
U trećem okruglom stolu razmatrano je jesu li nove tehnologije prilike ili prijetnja. Kada je riječ o vodiku, problem bi moglo biti to što bi u Hrvatskoj do lipnja 2026. godine trebalo izgraditi nekoliko punionica i nabavljeni autobusi na vodik za javni gradski prijevoz, a natječaji još nisu ni raspisani. Na to je pak upozorio Dinko Đurđević iz tvrtke Green Sustainable Solutions, dok je Boris Miljavac naglasio kako se vodikovo energetsko gospodarstvo u Hrvatskoj razvija, ali vrlo, vrlo sporo.
S druge strane, dok svi pričaju o 'preporodu' nuklearne energije u svijetu, nje u nijednom bitnom hrvatskom dokumentu u energetici više nema. Naglasio je to prof. dr. sc. Davor Grgić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i ponovio staru izreku da je najskuplja energija ona koje nema.
Da se 'klasične' energetske tvrtke sve više okreću novim energetskim rješenjima potvrdio je Dalibor Sokolović iz INA-e koji je za jesen sljedeće godine najavio puštanje u pogon bioplinskog postrojenja u Sisku i postrojenja za proizvodnju zelenog vodika u Rijeci.
Daljnji razvoj elektroprijenosne mreže najavio je pak Ljupko Teklić iz Hrvatskog operatora prijenosnog sustava. Uostalom, ulaganja tvrtke u posljednjih 4 - 5 godina dosegnula su 235 mil. eura, a u pripremi su projekti gradnje baterijskih spremnika energije ukupne snage čak 700 MW.
